ŽENEVA, 29. siječnja (Xinhua) -- Posebni izaslanik UN-a za Siriju Staffan De Mistura u petak se susreo s izaslanstvom vlade te zemlje čime su službeno započeli mirovni pregovori pod posredstvom UN-a u cilju prekidanja krvavih sukoba koji tamo traju već pet godina.
De Mistura se sa spomenutim izaslanstvom susreo nakon što su oni u petak navečer stigli u Palaču naroda u Ženevi. Glavna sirijska opozicijska skupina - Viši pregovarački odbor - također se u petak složio oko sudjelovanja u mirovnim pregovorima.
''Stvar je u tome da bilo kakva vrsta rasprave o prekidu oružanog sukoba uz značajne pregovore o budućnosti Sirije treba dva sugovornika. Iz tog razloga za nas je veoma važno imati bilo kakve indicije o tome kako stojimo kada je riječ o prisustvu Višeg pregovaračkog odbora.'' - istaknuo je posebni izaslanik UN-a nakon sastanka s izaslanstvom sirijske vlade.
Mirovni pregovori posredstvom Ujedinjenih naroda će se održavati narednih šest mjeseci u cilju pronalaženja dugoročnog mirnog rješenja za Siriju, zemlju koju ratni sukobi potresaju još od 2011.
Dogovoreni pregovori trebali bi razriješiti pat-poziciju do koje se došlo nakon što su sve inicijative za rješevanje krize, koja je uvelike i negativno utjecala na narod u toj zemlji, propale.
Procjenjuje se kako je 250 tisuća osoba izgubilo svoje živote u posljednjih pet godina otkako je rat počeo te da je preko 4 milijuna njih moralo napustiti tu bliskoistočnu zemlju kao rezultat nasilja koje se razvuklo preko svake mjere.
Kao dodatak, 6,5 milijuna osoba je izbjeglo unutar granica države zbog sukoba, a 13,5 milijuna unutar te zemlje hitno treba humanitarnu pomoć.
Dva prijašnja kruga pregovora nisu uspjela pomiriti sukobljene strane kako bi se postigao sporazum o miru u zemlji čiji je predsjednik Bašar al-Asad okrenut protiv antivladinih snaga s terorističkim snagama poput Islamske države i Al-Nusre koje su također u igri.
Jedno osjetljivo pitanje koje je svakako odgodilo ulaganja napora je svakako bilo - koga pozvati na pregovore kojima jedini cilj nije rasprava o upravljanju, ustavnim promjenama i održavanju izbora, nego i razgovor o provedbi dugoročnog primirja i prekida oružanog sukoba kako bi se omogućila doprema humanitarne pomoći te ako je moguće zaustavljanje prijetnji od strane Islamke države.
