U sklopu UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama, koja danas počinje u Parizu, očekuje se da će vlade država sudionica usvojiti značajan sporazum o borbi protiv klimatskih promjena te pomoći zemljama koje su dio osjetljivih skupina da se što bolje nose s povećanjem razine mora, ekstremnim vremenskim prilikama te drugim učincima globalnog zagrijavanja.
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon izjavio je kako je ''sada pravo vrijeme'' da svjetske vođe reagiraju u cilju poboljšanja kvalitete života stanovništva.
''Sada je vrijeme da reagiramo. Nemamo vremena za traćenje. Vođe bi trebale ponijeti na svojim leđima te osjećati moralnu i političku odgovornost za čovječanstvo. Ovo je ona koja će zaista pomoći smanjenju stope siromaštva, učiniti gradove zdravijima i boljima za život te učiniti naše živote mnogo, mnogo sigurnijima i prosperitetnijima s ljudskim dostojanstvom.''
Potrebno je naglasiti kako je više od 180 zemalja prije konferencije potpisalo Akcijski plan o klimatskim promjenama, uključujući i obećanje da se smanji ili kontrolira emisija stakleničkih plinova nakon 2020., odnosno kada bi novi sporazum trebao postići učinak.
Iako optimističan kada je riječ o postizanju značajnog sporazuma u Parizu, glavni tajnik UN-a istaknuo je kako samo obećanja vlada o smanjenju emisija koje utječu na globalno zagrijavanje nisu dovoljna.
"Nacionalni plan o klimatskim promjenama, kojeg je dosad potpisalo više od 183 država, a mi ga zovemo Planirani nacionalno utvrđeni doprinos (INDC), se vrti oko tri stupnja Celzija. No, to nije dovoljno. Mi moramo učiniti mnogo više i brže kako bi bili u mogućnosti zadržati rast temperatura na globanoj razini ispod dva stupnja Celzijeva. To je naš cilj.''
U međuvremenu, Ban Ki-moon je također pozvao i na donošenje planova prema kojima će se vršiti pregled ciljeva svakih pet godina.
''Bilo je mnogo rasprava o tome bi li trebalo vršiti preglede svakih pet ili deset godina. No ja mislim da pet godina dobiva sve veći konsenzus među državama članicama.''
Industrijalizirane zemlje su se posvetile dugoročnoj financijskoj podršci u obliku ''zelenog fonda'' za klimatske promjene vrijednog 100 milijardi američkih dolara godišnje u cilju pružanja podrške konkretnim nastojanjima razvijenih zemalja u ublažavanju klimatskih promjena.
Indija, koja je ponudila smanjenje vlastitih emisija po jedinici svog BDP-a za 35% do 2030., također je upozorila kako međunarodna nastojanja da se dogovor postigne neće biti uspješna ako se ne slože oko omjera odgovornosti između razvijenih te zemalja koje su u razvoju. Glavni tajnik UN-a je, s druge strane uvjeren, kako će zemlje članice pronaći rješenje i za to pitanje.
''Zemlje imaju različite kapacitete kada je riječ o provođenju sporazuma o klimatskim promjenama. Također, u isto vrijeme, one imaju različite razine gospodarskog razvoja. Prema tome trebao bi postojati omjer između odgovornosti razvijenih te zemalja u razvoju. Uvjeren sam kako će zemlje članice biti u mogućnosti pronaći dobra i kreativna rješenja.''
U odvojenim intervjuima Ban Ki-moon je također s odobravanjem govorio o ulozi Kine u borbi protiv klimatskih promjena hvaleći najmnogoljudniju zemlju svijeta kao ''vođu u promicanju suradnje Jug-Jug''.
Uredila: Franka
