Predsjednik Narodnog vrhovnog suda Kine Zhou Qiang susreo se prošlog tjedna sa svojim hrvatskim kolegom Brankom Hrvatinom. Domaćin je delegaciji iz Hrvatske, koju su još činile i Ana Garačić, zamjenica predsjednika Vrhovnog suda RH, te Vesna Fricki, iz ureda predsjednika, srdačno poželio dobrodošlicu istaknuvši kako je ovo dobra prilika da se još jednom stavi naglasak na prijateljske odnose koje Hrvatska i Kina tradicionalno njeguju te dobru suradnju na razini sveobuhvatnog partnerstva.

Hrvatska delegacija je naime doputovala u uzvratan posjet svojim kolegama na Narodnom vrhovnom sudu nakon njihova posjeta Zagrebu prošle godine. Njihov boravak u Hrvatskoj iskorišten je za službenu uspostavu suradnje, zahvaljujući nastojanju Branka Hrvatina. S obzirom na to Zhou je istaknuo kako dvije zemlje imaju nove prilike za razvoj te da vjeruje kako će posjet njegova hrvatskog kolege otvoriti novu stranicu u suradnji dviju zemalja u sektoru pravosuđa.

Predsjednik Narodnog vrhovnog suda Kine upoznao je prilikom susreta tročlanu delegaciju s načinom rada sudova u Kini te procesom izgradnje pravne države. Naglasio je kako Kina u ovome trenutku ozbiljno provodi svoju osnovnu politiku koja se temelji na vladavini prava kako bi stanovništvo najmnogoljudnije zemlje svijeta živjelo u što pravednijem i mirnijem ozračju.

Zhou je također izrazio želju da se ojača razmjena vezano uz iskustva s hrvatskih sudova, kao i posjete u oba smjera te suradnja, izobrazba i trening sudaca.

Branko Hrvatin se za početak zahvalio na srdačnoj dobrodošlici te također svojim domaćinima ukratko predstavio aktualnu situaciju u hrvatskom pravosuđu. Naglasio je kako je njegova strana spremna uložiti dodatne napore kako bi se dvije strane uzajamno bolje upoznale, stekle više povjerenja da se u konačnici ojača suradnja u sektoru pravosuđa te u tom pogledu ostvari napredak.

Potrebno je naglasiti kako je susretu prisustvovao i zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Kine Nan Ying koji je prošle godine boravio u Zagrebu u pratnji nekoliko sudaca.

''Ovo je nastavak suradnje s kineskim Narodnim vrhovnim sudom. Oni su bili gosti u Zagrebu na naš poziv prošle godine. Na početku naše suradnje uvidjeli smo da smo zemlje različite veličine i različite populacije, ali da se poslovi kojima se bavimo temelje na istim načelima te da je razmjena iskustava potrebna i dobra. Tako da na tom planu svakako možemo surađivati.'' – izjavio je nakon susreta i na početku našeg intervjua predsjednik Vrhovnog suda RH Branko Hrvatin.

U Kini ste tek nekoliko dana, a već ste obavili dosta službenih sastanaka i susreta.

''Istina. Dojmovi su fantastični. Jako su nam zanimljivi bili posjet zgradi kineskog Narodnog vrhovnog suda, Institutu za informatiku, sakupljanje i obradu informacija prema javnosti te sudu jednog pekinškog distrikta. Važna i itekako zanimljiva stavka našeg rasporeda svakako je bio i posjet Nacionalnom institutu za izobrazbu sudaca ili tzv. sudačkoj školi. Radi se o novoj i impresivnoj zgradi u koju su se nedavno uselili i koja je pravi odraz njihovih planova i nastojanja.''

Kojih točno?

''Preciznije rečeno, to pokazuje njihovu želju i nastojanje da se posvete stručnom osposobljavanju sudaca koji su već u praksi, ali i onih koji dolaze kao mogući kandidati i to na najbolji i najsuvremeniji mogući način. To je na pragu rješenja kojeg ima i Hrvatska u sklopu svoje Pravosudne akademije. Naravno sve je to u mnogo manjem opsegu, ali moram još jednom naglasiti - načela su ista.''

Kad smo već kod tih razlika, odnosno opreka malo-veliko, blizu-daleko, jesu li Vas impresionirale ovdje predstavljene brojke?

''Brojke su relativne. Kada govorite o milijardu i 300 milijuna stanovnika onda vam je naravno sve veliko. S druge strane mi imamo 4 i pol milijuna stanovnika te se ni mi ne možemo potužiti da imamo mali broj predmeta. Mi kao mali narodi i dalje 'proizvedemo' milijun i pol predmeta svake godine. Tako da mislim da su naši domaćini bili impresionirani s našom brojkom prije negoli su nas impresionirale kineske.''

Čemu se u ovom trenutku teži kada je riječ o reformi pravosuđa u Kini?

''Ono čemu Kina sada teži su oni osnovni principi. To je s jedne strane neovisnost sudstva gdje se nastoji eliminirati bilo kakav utjecaj politike, odnosno možda bolje reći nekih interesnih skupina pa i medija na same sudske odluke. To je nekako vezano uz odgovornost sudaca jer nemate neovisnost ako u isto vrijeme nemate kontrole, ali bez utjecaja treće strane da se točno vidi kako suci rade, kako donose odluke, da li te odluke imaju podlogu u stručnosti ili su one arbitrarne. To je svakako u prvom planu.

Što je s transparentnosti i povjerenjem javnosti?

Ono što slijedi po važnosti svakako je transparentnost rada sudova. Znate da najveća snaga sudova leži u povjerenju javnosti, a da bi sudovi zadobili to povjerenje oni se moraju otvoriti javnosti. Javnost mora znati zašto se sudi, zašto se donijela neka odluka, a to se riješava obrazloženjima koja moraju biti jasna, detaljna, gdje se mora vidjeti da su suci donijeli odluku na temelju određenih činjenica, primjenom određenih zakona i odluci koja se temelji na najsavjesnijoj sudačkoj ocjeni. Može biti i grešaka, ali ne namjernih.

Na koji način zadobiti povjerenje javnosti?

Mi u Hrvatskoj već dvadeset godina imamo sustav kroz koji se objavljuju odluke Vrhovnog suda u cjelini, odnosno koje je vijeće i u kojem sastavu donijelo određenu odluku i u kojem predmetu. Tu su također navedeni svi razlozi, odnosno potpuna je ta cjelovita sudska odluka, a ne vide se samo stranke, odnosno oni uključeni u proces. One su anonimizirane i označene inicijalima kako bi se osigurala privatnost na koju stranke u ovom položaju imaju pravo.

Što je s takvim sustavom u kineskom pravosuđu?

Kina je u kolovozu prošle godine krenula s otvaranjem takvog sustava koji ima tu razinu kao i naš. No kineski ima još jednu u čijem smjeru i mi možemo početi razmišljati, odnosno objavljuje se kako se sudske odluke izvršavaju. Mi naime u Hrvatskoj imamo veliki problem s neizvršavanjm sudskih odluka jer stranke i nakon presude nekako izbjegavaju izvršavanje odluka. Ovaj sustav gdje se prikazuju stranke kako izvršavaju odluke možda nije loša. Takav pokušaj kod nas imalo je samo Ministarstvo financija s objavom liste dužnika prema državnom proračunu. Možda možemo nešto naučiti iz ovoga primjera.

Koja biste još nastojanja, prvenstveno tehničke prirode, istaknuli u nastojanju da se poboljša rad kineskog pravosudnog sustava?

Danas smo isto vidjeli nastojanje da se uvede ono što mi u Hrvatskoj nazivamo e-spisom putem kojeg stranke mogu kontrolirati status predmeta online bez dolaska na sud. Kod nas je to profunkcioniralo na razini svih sudova. No, potrebno je naglasiti kako prekršajni sudovi u Hrvatskoj imaju odvojeni sustav. To su sve stvari o kojima smo danas, između ostalog razgovarali.

Uvjerena sam da Vam je poznat i termin Rule of Law.

Jest, naravno, no kada je riječ o Rule of Law ne mogu uspoređivati mnogo kada ne znam ranije stanje. No, vezano uz to, ovo o čemu sam načelno govorio možete naći svuda u svijetu. Naravno, razlike možete svuda naći, no svi manje više zahtijevaju isto – odnosno da sudovi budu neovisni, rad i presude transparentni, suci odgovorni i učinkoviti. Čitava Europa usmjerena je na učinkovitost, na skraćivanje procesa. To je očigledno jedan trend koji mora biti prisutan. U Europi se potreba posebno pojavljuje kada je riječ o učinkovitosti u grani civilnog sudovanja, a pretpostavljam da će se i ovdje uskoro na to staviti naglasak. U toj grani uvijek raste broj predmeta, kako kod nas tako i ovdje. Naravno sve je to posljedica razvoja trgovine i gospodarstva koji nose veći broj predmeta vezanih uz civilne institute. No kakve će to točno probleme vlada i nadležne službe imati prilikom primjene Rule of Law teško je reći.

No određeni preduvjeti za ostvarivanje pravog smjera i napretka su ipak tu, zar ne?

Istina, važno je reći da su preduvjeti zapravo idealni. Možemo prvo krenuti od te nacionalne sudačke škole koja je impresivna kako po izgledu svoje zgrade tako po onome što nastoji provesti jer prate najmodernije trendove u edukaciji. Sve ono što treba pratiti takav jedan projekt jest tu. A sve to sada treba provesti. Uvjeren sam da će sve biti kako treba s obzirom na uloženo i nastojanja oko svega.

Stavljate naglasak na sudačko obrazovanje u Kini, no kakva je naša akademija u Zagrebu?

Naša pravosudna akademija je podijeljena u dva dijela. Mi godišnje objavljujemo sve programe koji su u tijeku jer se stvari i zakoni mijenjaju te uvijek moramo biti u toku. Mi smo s ulaskom u Europsku uniju dobili zadatak primjenjivati i te zakone te sukladno tome izvršiti izobrazbu no sve to sa sobom nosi i potrebe za financijskim sredstvima jer ne možete se dugoročno ''izvlačiti'' na stare udžbenike.

S obzirom na sve rečeno i ono o čemu se razgovaralo, postoje legitimne mogućnosti za suradnju?

Razgovarali smo dosta o mogućnostima suradnje jer bez obzira koliko su naše zemlje međusobno udaljene ipak nisu toliko daleko. I može se surađivati, odnosno ima se što razgovarati i dijeliti informacije o tome tko i na koji način rješava probleme oko neovisnosti, transparentnosti i tome slično.

Izgledi za suradnju i razmjenu kadra među akademijama je izvjestan?

To bi bilo naše nastojanje i cilj, ali naravano ne možete očekivati da se to sada događa baš svaki mjesec. Na godišnjoj razini je možda izvedivo. Jedino što sam siguran da treba nastaviti suradnju s Kinom. Danas smo se dogovorili da se Kina pozove kao počasni gost na sastanak predsjednika Vrhovnih sudova 20 eurospkih zemalja koji će se održati u listopadu. Važno je da krenemo, a onda će jednostavnije uslijediti suradnja na spajanju pravosudnih tijela, Vrhovnih sudova te sudačkih akademija. Osim toga, Kinu zanimaju načini objave naših odluka pa ćemo im poslati desetak godišnjaka naših odluka. U tom pogledu mi smo izabrali smo najznačajnije tako da se i tu kriju mogućnosti za angažiranje prevoditelja, tumača i tome slično.

Vratimo se malo na aktualna nastojanja kineske vlade i sudstva. Pretpostavljam da Vas domaćini nisu propustili upoznati s antikorupcijskom kampanjom?

Naši domaćini su nam odmah ukazali na činjenicu da u svojim kaznenim procesima, imaju kako da to kažemo, high profile predmete odnosno one kojima su zahvaćeni i visoki državni dužnosnici. Tu se vrlo jednostavno može povući paralela s predmetima koje i mi imamo u RH jer su i neki naši, pa možemo reći, najviši dužnosnici bili u istoj poziciji. Tu se eto isto može naći neka sličnost među nama. Ja sam ih upozorio kako smo mi u Hrvatskoj uspostavili četiri posebna suda, odnosno to su dijelovi zagrebačkog, splitskog, osječkog i riječkog suda gdje imamo tzv. posebne Uskočke sudove koji se bave upravo korupcijskim predmetima te predmetima vezano uz organizirani kriminal. Tu su potrebna određena specijalistička znanja i mi kroz to rješavamo neke stvari. Kako će Kina to u budućnosti rješavati vidjet ćemo.

Suradnju s Kinom na ovoj razini dosad nismo imali?

Potrebno je naglasiti kako do prošle godine s Kinom nismo imali suradnju na ovoj razini što je veoma važno. A s druge strane u okviru Europe imamo je gotovo sa svima. Hrvatska će sada u rujnu imati prvi važniji sastanak, a u listopadu imamo još veći. Već sam ga spomenuo, a na njega dolaze predsjednici Vrhovnih sudova 20 europskih zemalja bez obzira na članstvo u EU. Tu su u prvom redu naše susjedne zemlje Slovenija i Austrija, primjerice.

To znači da je mreža kontakata učinkovita?

Imamo široke kontakte i suradnju s velikim brojem zemalja. I to, moram reći, veoma dobre. Na godišnjoj razini se susrećemo, a evo imamo i kontakte s dalekim zemljama gdje se sada uključila i Kina. Primjerice s Turskom smo sada potpisali suradničku povelju na razini pravosudne akademije, suradnje u stručnom usavršavanju te razmjenama i to posebice grupa koje bi radile na zajedničkim određenim projektima. Moram reći i da smo imali projekte i sa mnogim drugim državama.

U nastojanju da se suradnja i komunikacija s Kinom dodatno ojača, tročlana hrvatska delegacija nakon Pekigna zaputila se i u znameniti Xi'an, u pokrajinu Shaanxi, gdje su se susreli s Yanom Qingwenom, predsjednik tamošnjeg pokrajinskog suda. Osim razgovora o prirodnim resursima te velikim obrazovnim i tehnološkim kapacitetima koje nude taj grad i pokrajina koji bilježe snažan gospodarski i društveni uspon, predstavljeno je i aktualno stanje u pravosuđu dviju strana.

Branko Hrvatin je u razgovoru sa svojim domaćinima izrazio nadu vezano uz buduću razmjenu iskustva te jačanje suradnje u ovom sektoru.

Osim službenih sastanaka, članovi hrvatske delegacije imali su vremena posjetiti najvažnije spomenike kulturne i povijesne baštine u Pekingu i Xi'anu. Osim Kineskog zida i drugih znamenitosti prijestolnice, Branko Hrvatin, Ana Garačić i Vesna Fricki posjetili su i Muzej grobnica Yang, odnosno grobnica cara Jinga iz dinastije Han.

Predsjednik Vrhovnog suda RH se upisao i u knjigu gostiju ostavivši lijepu poruku svojim domaćinima:

''Veliki narod je onaj s velikom kulturom, a veličina naoda izražava se putem kulturne baštine koju posjeduje i njezinoj baštine. Danas sam se u Muzeju grobnica Yang uvjerio kako će Kini biti zemlja velikog i bogatog naroda.''

Uredila: Franka