Dana 30. listopada je u sjedištu UN-a u New Yorku održan izvanredni sastanak 63. zasjedanja glavne Skupštine ove organizacije. Predstavnici raznih zemalja su zajedno s poznatim svjetskim ekonomistima na sastanku raspravljali o suprotstavljanju sadašnjoj globalnoj financijskoj krizi, posebno o postojećem globalnom financijskom sustavu. Sudionici sastanka su istaknuli neophodnost reforme sadašnjeg međunarodnog sustava.
Predsjedavajući sadašnjeg zasjedanja glavne Skupštine UN-a Miguel d Esckoto Brockman je na otvaranju naveo da međunarodna zajednica mora provesti korjenitu reformu globalnog financijskog sustava, jer će samo na taj način ponovno biti uspostavljeno povjerenje, izgubljeno zbog financijske krize širom svijeta. Brockman smatra da međunarodna zajednica ima obavezu, a također i priliku raspraviti o zaštiti banaka, o stabilizaciji kreditnog tržišta i o garantiranju investicija, jer su to kratkoročne akcije.
Brockman je naglasio da sadašnji međunarodni financijski sustav više nije u stanju odražavati globalitet i uzajamnu povezanost svjetske privrede. Izlaz za rješavanje sadašnje globalne financijske krize leži u tome da se demokratskim procesom uspostavi novi sustav u kojem mogu sudjelovati sve zemlje svijeta, podvukao je Brockman.
Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, bivši prvi ekonomist Svjetske banke Joseph Stiglitz je izrazio podršku stavu Brockmana. On je istaknuo da se u suprotstavljanju sadašnjoj krizi mora pridržavati slijedećih 4 principa: garantiranje pravednosti i društvenog jedinstva; garantiranje jedinstva i suradnje međunarodne zajednice; održavanje neophodne ravnoteže između vlada i tržišta; garantiranje demokracije i transparentnosti tijekom izrade procesa.
Stiglitz je u svom izlaganju na sastanku optužio neke pogrešne postupke američke i vlada drugih zemalja, smatrajući da ove vlade još uvjek dozvoljavaju bankama slijepo širenje te ih na kraju moraju spašavati od bankrota, dok cijeli svijet treba podnositi niz poslijedica prouzrokovanih tim greškama.
Stiglitz je naveo da sadašnji globalni financijski sustav nije u korist zemljama u razvoju, posebno zemaljama u privrednom usponu. One u nekim slučajevima nemaju dovoljno prava na odlučivanje u politici, što se mora promijeniti. On je predložio da buduća izrada financijaskih politika bude u još širem, politički pravednom međunarodnom organu, a UN je upravo takva međunarodna zakonodavna organizacija sa širokom reprezentativnošću.
Svi stručnjaci i sudionici sastanka su izrazili nezadovoljstvo sadašnjim sustavom za nadzor i upravljanje financijskim tržištem. Predstavnici zemalja u razvoju su tražili uspostavljanje nove platforme koja bi mogla pružati garanciju i podršku vlastitom razvoju. A predstavnici mnogih zemalja su istaknuli da UN treba stvoriti novi međunarodni financijski sustav.
Pored toga, sudionici sastanka su iznijeli jednoglasno mišljenje da se profesionalne stručnjake za ekonomiju ne treba ograničiti samo na odabir iz nekoliko poznatih svjetskih sveučilišta, nego trebaju biti iz raznih krajeva svijeta, kao što su Kina, Indija, Meksiko, Južna Koreja, Brazil, Argentina. Tako će se prigodom rasprave o efikasnom rješavanju krize čuti i mišljenja profesionalaca iz tih zemalja.
Prethodni članci:
-Ponovno sniženje kamatne stope u cilju oživljavanja privrede u Kini
| • Vrijeme prolazi uz glazbu--sjećanje na proteklih 30 godina (1978-1988)-Glazba |
