Američka strana neće moći sebe zadovoljiti „manevrom čipova“
Nakon što je američki predsjednik Joe Biden potpisao „Zakona o CHIPS-u i znanosti iz 2022. godine“(CHIPS and Science Act of 2022), američki mediji su taj potez u zadnje vrijeme negativno ocijenili. „The New York Times“ je prokomentirao kako će, iako Zakon izgleda ambiciozno, nadolazećih više godina ipak biti teško postići neki rezultat. Dok je Sarah Bauerle Danzman, izvanredna profesorica Sveučilišta Indiane u autorskom članku na „The Washington Post“ bila skeptična oko toga da li je „Zakon o CHIPS-u“ skupa besmislica ili učinkovit katalizator inovacije.
Pojedini analitičari nazivaju taj Zakon „najvećim ulaganjem SAD-a u povijesti za ponovnu potporu jedne offshore djelatnosti“. Prema profesionalnim podacima, 1990. SAD su iznosile 37% udjela u globalnoj proizvodnji poluvodiča, dok je u 2020. taj udio pao na 12%. Svjedočeći odljevu proizvodne djelatnosti koji je daleko van očekivanja, SAD žele popraviti stanje. U dotičnom objašnjenju Bijele kuće, u namjerama „Zakona o CHIPS-u“ je uključeno i smanjenje troškova, kao i stvaranje zaposlenosti, ojačanje opskrbi itd.
Primijetili smo kako je u ovom Zakonu upisano kako poduzeće koje je pridobilo subvenciju od američke administracije, u deset godina ne smije obaviti nikakvo „veliko poslovanje“ s Kinom ili drugim „zabrinjavajućim“ zemljama, niti smije ulagati u napredne čipove u tim zemljama. Ove tzv. „ograde“ koje izravno spominju Kinu prikazuju stratešku zabrinut SAD-a koja će teško biti smanjena.
Foto: VCG
Zadnjih godina, Kina i druge zemlje su dosljedno napredovale u proizvodnji poluvodiča, čime je izazvana nervoza u SAD-u. Zakon je prisilio poduzeća čipova da biraju stranu, s ciljem postavljanja prepreka Kini i drugim zemljama i razvoju poluvodiča u tim zemljama, što bi trebalo ojačati prednost SAD-a u proizvodnji čipova. I upravo je to dubinski razlog objave ovog Zakona.
U smislu udara na konkurenciju, u tom Zakonu postoji jedna pretpostavka, tj. ako su uskraćeni povezana poduzeća i tehnika, onda je skoro blokiran put nadogradnje Kine i sličnih zemalja za razvoj poluvodiča. A ta pretpostavka je upravo razotkrila američku hegemoniju, neznanje i nevinost.
Prema predviđanju Konzultantske grupe u Bostonu i drugih agencija, ako se Washington prisilno razdvoji s Kinom u tehničkim sektoru, moguće je da bi to moglo u kratko vrijeme učiniti problem Kini, no, američka poduzeća poluvodiča bi imala još veći gubitak, jer predviđa se da će ta poduzeća gubiti 18% tržišnih udjela u svijetu, kao i 37% prihoda i 15 tisuća do 40 tisuća radnih mjesta u sektoru visoke tehnologije.
Politička opstrukcija krši tržišna pravila, a tehnički se ova blokada protivi velikom trendu razvoja svijeta. Vrijeme će pokazati da će američka strana, bez obzira na to kakve prepreke i zamke činila konkurentima u djelatnosti čipova svijeta, ipak kraju naštetiti sama sebi.
