Crna Gora i “Pojas i put”: Auto-put kao najznačajniji produkt saradnje

Foto: VCG

PODGORICA - Prije pet godina Crna Gora je potpisala Memorandum o pristupanju saradnji Pojas i put. Danas, plodovi saradnje kroz ovu inicijativu najbolje se vide kroz najvažniji projekat u Crnoj Gori, kako ga često zovu „projekat vijeka“ – izgradnja auto – puta, prvog u našoj zemlji, koji je povjeren upravo kineskoj kompaniji CRBC.

Sagovornici China Media Group, pet godina nakon potpisivanja Memoranduma o pristupanju ovoj inicijativi, kažu da je Inicijaitivi bilo potrebno vrijeme da pokaže jasnije konture i ciljeve, vjerujući da će se ona nastaviti i budućnosti.

Uslov za stabilnost regiona

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da je saradnja Crne Gore i Kine kroz inicijativu “Pojas i put” rezultirala novim oblicima poslovne saradnje, što se, kako kaže, najbolje manifestovalo dobijanjem kredita od kineske banke, čime je otpočeta gradnja auto – puta u Crnoj Gori.

-Sve inicijative koje afirmišu saradnju, pogotovo na međunarodnom nivou, i saradnja koja za Crnu Goru može rezultirati investicionim poduhvatima ili investicionim ulaganjima, je naravno dobrodošla. I uvijek je to dobrodošlo posebno za zemlje u razvoju kao što je Crna Gora, zemlja koja je u procesu tranzicije i zemlji koja je zajmotražilac i koja je korisnik kredita kineske banke – rekao je Kostić u razgovoru za CMG:

Kaže i da je pomenuta inicijativa bila značajna za Crnu Goru, kao i uslovi pod kojima se odvija saradnja koja doprinosi stabilnosti regiona.

-A stabilnost regiona, to je osnovna pretpostavka za ostvarenje društveno ekonomskog rasta i razvoja – dodaje naš sagovornik.

Govoreći o tome, kome je saradnja više koristila, Kini ili Crnoj Gori, Kostić kaže da istina nije crno – bijela.

-Ili kao što bi rekao Deng Sjaoping: nije važno je li mačka crna ili bijela, važno je da lovi miševe.

Tako i ovdje, ne može se reći kome je saradnja više koristila, to zavisi od percpecija i zavisi od ciljeva koje imaju zemlje–dodao je on, ističući da je saradnja bila na obostranu korist.

-Crna Gora je dobila povoljan kredit za auto–put, u tom periodu kada zapadne instirucije i banke nisu bile spremne da ponude takve uslove, pa je Crna Gora iz tog osnova profitirala – zaključuje Kostić.

-Vjerujem da će saradnja nastaviti da funkcioniše ukoliko bude upodobljenja potrebama društveno ekonomskog razvoja Crne Gore i zavisno od toga, koliko Kina bude kao partner sposobna da konkuriše drugim zemljama. Ipak, vjerujem da će se ona ubuduće biti na obostrano zadoovljstvo – zaključio je naš sagovornik.

U dokumentu, koji su maja 2017. potpisale dvije zemlje, navodi se da će “prepoznajući politički konsenzus između lidera Kine i Crne Gore da zajedničko grade 'Pojas i put', potpisnice raditi zajedno na formiranju sinergije između inicijative 'Pojasa i puta' i njihovih nacionalnih razvojnih strategija, poboljšanju koordinacije politike i produbiti uzajamno korisnu saradnju kako bi se ostvario miran razvoj i zajednički prosperitet dva učesnika i promovisala saradnju Kina - EU i Kina – CEEC.

Cilj uvećanje saradnje

Vatroslav Belan, bivši nacionalni koordinator Crne Gore u Mehanizmu saradnje Kine i zemljama CIE i prvi savjetnik u Ambasadi Crne Gore u NR Kini, govoreći o značaju ove inicijative, kaže da su na globalnu scenu 2013. godine postavljene dvije inicijative, formalno predložene od strane predsjednika NR Kine Śi Đinpinga (Xi Jinping) – „Ekonomski pojas puta svile 21. vijeka“ i „Pomorski put svile 21. vijeka“, koje su integrisane u jednu inicijativu „Jedan pojas, jedan put“, kasnije skraćeno „Pojas i put“.

Crna Gora je 15. maja 2017. godine, potpisala Memorandum o saradnji unutar ove inicijative i postala jedna od 68 država koje su do tada i zvanično potvrdile interes da budu dio iste.

-Ideja je bila da "Pojas" i "Put" prije svega kroz kapitalne infrastrukturne projekte i uvećanje saradnje na poljima finansija, ekonomije, investicija, kulture i međuljudske razmjene povežu preko 70 zemalja Azije i Evrope, i to preko centralne Azije, istočne Afrike, Bliskog istoka i srednje i istočne Evrope, i "spoje" se u Veneciji. "Put" u svom završnom dijelu, prolazi kroz Jadransko more i Crnoj Gori imajući u vidu potencijale luke u Baru i autoputa kojeg gradimo otvara velike mogućnosti za značajniju ulogu u trgovinskoj razmjeni između Evrope i Azije , i EU i NR Kine – pojašnjava Belan.

Brojke govore

U to vrijeme, kako kaže, brojke u razmjeni između EU i NR Kine su bile ovakve:

-Trgovinska razmjena na dnevnom nivou je iznosila više od 1,5 milijardi eura. razmjena u 2018. godini je iznosila 604,694 milijardi eura, što je predstavljalo uvećanje od 5,5% u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz iz NR Kine je činio 19,9% ukupnog uvoza EU, a izvoz EU u NR Kinu 10,7% ukupnog izvoza EU, dok je trgovinska razmjena EU sa NR Kinom činila 15,4% njene ukupne spoljnotrgovinske razmjene. U 2017. godini izvoz zemalja EU u NR Kinu je iznosio 198 milijardi eura, dok je uvoz iz Kine iznosio 375 milijardi eura. U 2017. godini, EU je NR Kini pružila usluge u vrijednosti od 45 milijardi eura, dok je u suprotnom smjeru pruženo usluga u vrijednosti od 28 milijardi eura. U istoj godini, ukupne kineske investicije u EU su iznosile 59,7 milijardi eura, dok su investicije iz EU u NR Kini iznosile 176,1 milijardi eura – navodi Belan.

NR Kina je, kako kaže naš sagovornik, uz podršku brojnih zemalja oformila Fond puta svile i za finansiranje projekata ključnu Azijsku infrastrukturnu investicionu banku (AIIB). Banku je osnovalo 57 zemalja, a danas broji 105 zemalja članica, među kojima su zemlje članice EU i NATO.

-Mehanizam saradnje NR Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, čiji je Crna Gora učesnik od samog pokretanja 2012. godine, iako ne formalno, ali praktično postaje evropski dio inicijative „Pojas i put“. Naravno, sve ima i političke ciljeve, onako kako su i proklamovani: mir, stabilnost, regionalno povezivanje kroz razmjenu i saradnju u kulturi, saradnja na bazi „win-win“ odnosa, međusobnog razumjevanja, uvažavanja i poštovanja nacionalnih i zajedničkih interesa – pojasnio je on.

Upitan, kako danas, nakon pet godina, vidi crnogorsko pristupanje ovoj incijativi, te da li je bilo isplativo, Belan kaže da je današnji svijet, daleko od onoga iz 2018.

Foto: VCG

-U svijetu prije pandemije bolesti Covid 19 i operacije Rusije u Ukrajini planovi daljeg ekonomskog oporavka država i globalne ekonomije, kroz brojne multilateralne forme i projekte su bili mnogo optimističniji i ciljevi su bili postavljeni veoma visoko. Današnji svijet je daleko od onog iz 2018. To je jasno. Prije pandemije, a slijedeći primjere brojnih članica EU, naših partnera, susjeda i brojnih otvorenih i tržišnih ekonomija, poput Australije, Kanade, Novog Zelanda, učešće Crne Gore u Inicijativi "Pojas i put" sam vidio kao dobro, praktično i dugoročno korisno. Nije logično da u vremenu u kojem EU pregovara sporazum o investicijama, doduše sa dosta teškoća, ali ipak pregovara, u vremenu u kojem se postavljaju ciljevi o 1 trilionu dolara razmjene između EU i NR Kine, kada OECD u posebnoj analizi Inicijative "Pojas i put" predviđa takođe 1 trilion dolara ulaganja u infrastrukturu u desetogodišnjem periodu, Crna Gora sa geografskom i ekonomskom pozicijom koje zauzima ostane po strani i samo posmatra – stav je našeg sagovornika.

Belan podsjeća i na prognoze kineskih analitičara, koji su predviđali da će biti potrebno do 8 triliona dolara da bi se u potpunosti finansirao ukupan obim projekata, kroz različite oblike finansiranja.

- Bio sam pobornik i makar simboličnog članstva Crne Gore u AIIB. Tamo su Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Finska, Švajcarska, Italija, nama susjedne zemlje, itd – kaže Belan.

-Imamo luku u Baru, zašto da je ostavimo po strani u razmjeni između Evrope i Azije i prepustimo drugim lukama na Jadranu da budu ključna pomorska i saobraćajna čvorišta koja služe toj razmjeni – pita se Belan.

Gradimo autoput, podsjeća naš sagovornik.

-Kada bude izgrađen u potpunosti, hoćemo li ga iskoristiti kao jednu od saobraćajnica za brzi i siguran transport roba na tržišta Centralne, Srednje i Istočne Evrope? Isto važi za planiranu Jadransko-jonsku autocestu. Ili će nam potencijali zauvijek ostati samo potencijali? – dodaje Belan.

Ipak, smatra da su danas perspektive sasvim drugačije i nažalost pesimistične.

- Nadali smo se da će popuštanje mjera u borbi protiv Covid 19, a nakon zastoja i čepova u logistici, naglog rasta potražnje i nemogućnosti ponude da je zadovolji, stvari polako vraćati na svoje mjesto, ali agresija Rusije na Ukrajinu je svijet promjenila iz korjena, bavimo se pitanjima opstanka a ne razvoja, a pri tome se NR Kina i dalje drži politike "nultog covida" u borbi protiv pandemije, što bilo kakvu razmjenu i planove čini vrlo teškim i nepredvidljivim. Imajući to u vidu biće potrebno vrijeme da se vidi kako će se u novim geopolitičkim i globalnim bezbjednosnim okvirima postaviti i da li će se, u kojem obimu i sa kojim ciljevima dalje razvijati inicijative poput "Pojasa i puta" i "Kina - zemlje CIE" saradnje – ocijenio je Belan, koji je i sam bio uključen u pregovore o pristupanje ovoj inicijativi.

Na pitanje da li misli li da je bilo prostora da se pomenuta saradnja iskoristi još bolje, Belan kaže da nije.

-Samoj Inicijativi je bilo potrebno vrijeme da pokaže jasnije konture i ciljeve. Nismo žurili u donošenju odluke, ali nismo nigdje ni zakasnili, a potom je uslijedila pandemija. Inicijativa je postavljenja kao zbir stotine velikih dugoročnih projekata od Azije, preko Afrike do zemalja EU. Unutar memoranduma kojeg smo potpisali definisali smo za nas ključna polja: Transport, logistika, infrastruktura, promocija trgovine i investicija, saradnja u finansijama, saradnja u nauci i tehnologiji, kultura i međuljudska razmjena. Vidjećemo šta donose godine pred nama, a sasvim je izvjesno da će svi dalji koraci zavisiti od strateškog odnosa EU i NR Kine – zaključio je Belan. (Jovana Đurišić)