“Kineski izlazak na globalnu scenu nitko ne može zaustaviti”- iz razgovora s bivšim predsjednikom Republike Hrvatske, Stjepanom Mesićem
Ovogodišnja obljetnica uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Kine prilika je za podsjetiti se na značajnije uspjehe u bilateralnoj suradnji među dvjema zemljama u proteklih trideset godina. Ovim povodom razgovarali smo sa Stjepanom Mesićem, hrvatskim predsjednikom (u dva mandata) od 2000. g. do 2010.g. i “najstarijem” hrvatskom državnikom, ujedno rijetkom sugovornikom koji na temelju vlastitog iskustva može dati cjeloviti osvrt na razvoj hrvatsko-kineske suradnje.
（Kamerman: Jiang Xiaoliang）
Gospodin Mesić je bio prvi predsjednik Hrvatske vlade (1990.g.), ubrzo nakon stjecanja hrvatske neovisnosti bio predsjednik Hrvatskog sabora (1992.- 1994.g.) i aktivni sudionik političkih događanja 90-tih godina prošloga stoljeća. Prethodno je bio hrvatski član posljednjeg predsjedništva Jugoslavije (od 1990. do 1991. g.) te je kao predsjednik predsjedništva SFRJ u drugoj polovici 1991. g. bio tajnik Pokreta nesvrstanih. Nakon Trećesiječanjskih promjena postaje drugi predsjednik Republike Hrvatske i presjedava ključnim razdobljem dovršetka tranzicijskih procesa na političkom i gospodarskom planu. U isto vrijeme, tijekom snažnoga vanjskopolitičkog fokusa na euro-atlantskim integracijama, predsjednik Mesić je bio jedan od značajnijih političkih aktera koji je isticao vrijednost (ponovnog) povezivanja i suradnje sa zemljama Afrike i Azije.
U razgovoru koji smo započeli u njegovom uredu u Zagrebu, g. Mesić je podijelo iskustva prvih vlastitih kontakata i druženja s kineskim studentima tijekom studija u Zagrebu. Krajem pedesetih godina, ubrzo nakon uspostave odnosa Jugoslavije i Kine, u Zagreb dolazi prva grupa kineskih studenata, mahom tehničkog i jezičnog usmjerenja. Među njima je i značajan broj koji su nakon studija nastavili održavati suradnju s Hrvatskom, a neke je g. Mesić imao priliku kasnije ponovno sresti na istaknutim funkcijama u kineskoj administraciji. Zagreb i drugi sveučilišni gradovi bili su sjecišta studentske razmjene sa širokim svijetom Afrike i Azije, te su pridonijeli snažnijoj vidljivosti i pozitivnoj percepciji našeg naroda i zemlje u tim dijelovima svijeta. Održavanjem ove “žive” mreže i oslanjanjem na politiku nesvrstanosti kojom je tadašnja Jugoslavija izgradila vlastitu prepoznatljivost na međunarodnoj sceni, Hrvatska kao jedna od njenih nasljednica bi trebala jasnije iskoristiti u iniciranju suradnje prema svijetu “van Europe” i formiranju globalne vanjske politike općenito - ističe Mesić. Prikladno njegovanje ovih poveznica i vredovanje njihovog potencijala u svrhu gospodarske probitačnosti, kako kaže, naročito mogu doći do izražaja prilikom pristupanja suradnji s nesagledljivo većim gospodarskim i trgovačkim partnerom kao što je Kina.
Razdoblje njegova predsjedništva se poklapa i s kineskim otvaranjem za gospodarskom i širom suradnjom sa zemljama srednje i istočne Europe, pa je u tom vremenu, zahvaljujući i njegovoj podršci, Hrvatska pozitivno odgovorila na početne inicijative s kineske strane. Rezultat ovoga pristupa je i posjeta kineskog predsjednika Hu Jintaoa Hrvatskoj u lipnju 2009. g. Prva i, još uvijek, jedina posjeta kineskog predsjednika Hrvatskoj uslijedila je nakon posjete Portugalu i Slovačkoj, što je, tumači Mesić, bio pokazatelj da je Hrvatska “mapirana” u kineskim vanjskopolitičkim inicijativama onkraj isključivo regionalnih i širokih multilateralnih mehanizama suradnje u kakvima se zemlje veličine Hrvatske običavaju svrstavati. Kineski predsjednik je odnose među našim dvjema zemljama ocijenio kao prijateljske, a kineska delegacija među kojima su bili i državni tajnik Dai Bingguo i sadašnji “stalni član” Wang Huning je toga puta s hrvatskim kolegama otvorila brojna područja zajedničke suradnje. Potpisani su brojni bilateralni sporazumi od obrazovanja, zdravstvene i sportske razmjene do trgovačke i ulagačke suradnje.
Foto: Visual People
U razgovoru s tadašnjim predsjednikom Hu Jintaom, Mesić se prisjeća, mnogih zajedničkih ocjena o povijesti i perspektivama bilateralne suradnje, a posebno ističe da je u razgovoru s predsjednikom Huom ukazao na direktnu vezu među dvjema zemljama. Naime, Kina i Hrvatska njeguju tradiciju vođenja samostalne antifašističke i narodno-oslobodilačke borbe što obje zemlje stavlja na ispravne temelje za suoblikovanje suvremenog međunarodnog poretka. S tim u vezi, dotaknuo se važnosti stvaranja multilateralnog svijeta suradnje s okosnicom na institucijama Ujedinjenih naroda i kazao kako jednostrani i isključivi pristupi rješavanju suvremenih međunarodnih kriza postaju neodrživi, a obnavljanje stabilnosti i mira ne mogu imati uporište u interesima jedne velike sile. Tu je posebno istaknuo značaj Kine u suvremenim međunarodnim odnosima, vjerujući kako njen izlazak na globalnu scenu “u ovom azijskom stoljeću” nitko ne može zaustaviti.
Neizostavna tema u ovom smjeru je bila trenutna kriza u Ukrajini za koju je Mesić ponovio svoju raniju ocjenu o iluziji pobjede kojom je NATO bio ponesen nakon završetka hladnog rata i raspada Sovjetskog Saveza, što je dalo podstrek za njegovo sukcesivno širenje prema istoku bez da se ozbiljnije uzima u obzir sigurnosnu zabrinutost Rusije i prethodna obećanja dana ruskoj strani. Ipak, ističe Mesić, u sjeni otvorenog sukoba SAD-a i Rusije oko Ukrajine nalazi se puno ozbiljnija i sve manje prikrivena konfrontacija između SAD-a i Kine. Potonja situacija prijeti eskalacijom u svjetski sukob ukoliko se na vrijeme ne djeluje na smanjivanju tenzija u Tajvanskom tjesnacu, smanje provokativna djelovanja i pokrene otvoren dijalog Pekinga i Washingtona oko spornih bilateralnih i globalnih pitanja. U pogledu donedavno goruće teme globalne borbe protiv pandemije, Mesić je mišljenja da Kina prema vlastitim procjenama zdravstvene sigurnosti sprovela zahtjevnu i konzekventnu zaštitu stanovništva protiv širenja COVID-19 virusa. Više puta je istaknuo kako je Kina jedna o najorganiziranijih zemalja u kojima je boravio i vjeruje da su protupandemijske mjere u ovoj zemlji rezultat obuhvatnog sagledavanja utjecaja koji širenje pandemije može imati po zdravstveni sustav milijardu i 400 milijuna ljudi te se odgovornost prema zdravstvenoj sigurnosti u Kini i drugim manjim zemljama teško može uspoređivati.
U tom smislu, uloga kineskog vodstva i Komunističke partije Kine u stvaranju odgovorne društvene organizacije može poslužiti kao model cijelom svijetu, pa i Hrvatskoj. S obzirom na proteklu 100-godišnjicu osnutka i nadolazećeg 20. kongresa KPK, Mesić se i općenito osvrnuo na transformacijski uspjeh Kine i činjenicu da je u proteklih stotinu godina ova zemlja od razjedinjene polukolonije postala globalna velesila. Zanimljivim se iz današnjice čini da je četrdesetak godina unazad, Jugoslavija bila jedan od uzora Kini u provođenju Reformi i otvaranja. Premda je, kako ističe Mesić, nakon raspada Jugoslavije naše tranzicijsko iskustvo vjerojatnije kasnije poslužilo Kinezima kao negativni primjer, a manje kao model.
（Kamerman: Jiang Xiaoliang）
Gospodin Mesić je iscrpan sugovornik i za gospodarska pitanja bilateralne suradnje. Nakon predsjedničkog mandata objavio je knjigu “Kina na Balkanu” koju je koautorirao s uglednim hrvatskim ekonomistom Ljubom Jurčićem i stručnjakinjom za međunarodne odnose Jasnom Plevnik. Iako knjiga reflektira razdoblje “otkrivanja” potencijala gospodarske suradnje s Kinom, neke smjernice izrečene u knjizi, poput značaja prepoznavanja vlastite geo-ekonomske uloge u multilateralnim inicijativama i prepoznavanje jedinstvenih prilika za suradnjom još uvijek imaju težinu. Dodao je kako danas postoje mnoga područja u gospodarskoj suradnji koja su perspektivna, ali su izgubila fokus, kao i neka u području obrazovanju čiji potencijal još uvijek stoji nedovoljno iskorišten. Naglasak koji se tu treba dati je segmentiranost i usmjerenost suradnje s ravnomjernim gospodarskim partnerima: “Hrvatska ne može parirati cijeloj Kini, zato kao primjereniji modus treba tražiti na razini kineskih regija, provincija i gradova”. Neki pomaci u tom smjeru su, već nekoliko hrvatskih gradova ima razvijenu suradnju s kineskima. Nedavno se, primjerice, grad Čakovec “zbratimio” s gradom Yancheng u provinciji Jiangsu, što je opet realizirano preko “žive” mreže. Postoje još brojne druge inicijative kao i mogućnosti za “kalibriranje” suradnje u ovom smjeru, jer “čak bi i cijela Hrvatska mogla ući u suradnju s nekim kineskim gradovima.” Turizam ističe kao područje za koje postoje svi preduvjeti za produbljivanje i proširivanje bilateralne suradnje. Hrvatska je kao turistička destinacija prepoznata u Kini, postoje i specifične „niše“ u turističkoj ponudi koje se čine privlačnim kineskim turistima, ali - da se vratimo na prethodno spomenutu segmentiranost – potrebno je učiniti korak kako bismo jasnije profilirali i pristupili onim kineskim turistima koji bi rado bili hrvatski gosti.
Za kraj našeg razgovora s g. Mesićem smo ostavili pitanja njegovih osobna iskustava u suradnji s Kinom u razdoblju nakon predsjedništva. Podsjetio je kako je imao čast upoznati i razgovarati s bivšim i sadašnjim predsjednikom Jiang Zeminom i Xi Jinpingom, mnogim čelnicima korporacija, provincijskim i gradskim liderima kao i s nekim starijim poznanicima iz studentskih dana. U Kini je u nekoliko navrata bio gost različitim skupovima i događanjima te je zahvalan na gostoprimstvu i srdačnosti kineskih domaćina.
Iako u devetoj deceniji života, Stjepan Mesić nastavlja aktivno djelovati u domaćoj i stranoj javnosti. U posljednjih godinu dana bio je govornik na konferencijama od kojih su neke bile organizirane u Kini. „Na žalost, zbog pandemije sudjelovanje je bilo u virtualnom obliku“ – kaže Mesić. Istaknuo da je posljednji put u Kini bio krajem 2019.g. i nada se da će, kada se otvori prilika, ponovno posjetiti Kinu u skoroj budućnosti. (Ivica Bakota)
