Međunarodni dan kineskog jezika u Crnoj Gori: Od izložbe i Tai đija, do učenja kako se pije čaj i igre štapićima

Međunarodni dan kineskog jezika na Konfucijevom institutu Univerziteta Crne Gore obilježen je na spektakularan način. Da je događaj bio pun pogodak govori podatak koji nam je saopštila nakon događaja, kad su se utisci slegli, kineska direktorica Instituta Luo Chunxia.

„Za dva dana događaj je posjetilo preko 600 ljudi i veoma smo zadovoljni odzivom. Bilo je kako i maldih tako i starijih, kako i djece, tako i studenata, ali i predstavnika najvažnijih državnih institucija“, kaže prof dr. Luo Chunxia, kineska direktorica Instituta Konfucije na Univerzitetu Crne Gore.

„Taj datum poseban je iz tri razloga. Prvo, jer su Ujedinjene nacije na taj dan kineski jezik priznale kao jedan od međunarodnih jezika. Osim toga, 20. aprila proslavlja se posljednji praznik u okviru Proljećnog festivala – Kišni dan. Kišni dan u proljeće znači da toga dana treba da pada kiša, i generalno, kao i ovdje u Crnoj Gori, tako i u Kini, u aprilu, od prvog aprila trebalo bi da pada kiša kako bi plodova bilo što više. Takođe, na taj dan Cang Đije, stvorio je kineska slova- karaktere. To su tri velika razloga zašto smo na ovako raznovrstan način proslavili 20. april“, kaže nam Chunxia.

A sam događaj osmišljen je baš tako, da na manifestaciji koja je trajala dva dana, bude zanimljivo svakom uzrastu.

Događaj je otvoren izložbom kineskih crteža i kaliografije, u kojoj su uživali akademski građani, kao i visoki predstavnici državnih institucija i ambasada.

Nakon uvodnog dijela otvaranja, posjetioci su uživali u muzičkoj izvedbi instrumenta kučeng koji je donio zvuke Kine u glavni grad Crne Gore.

Kako kaže u razgovoru za China media Group prof dr. Luo Chunxia, kineska direktorica Instituta Konfucije na Univerziteta Crne Gore, veliku pažnju privukao je i tai đi ćuan performans.

„Ljudi su ovdje u Crnoj Gori jako zainteresovani da nauče kako se izvodi Tai đi. Jer on oporavlja tijelo i um. Oni koji su već u tome kažu da se osjećaju mnogo drugačije, bolje, zdravije. On oporavlja. Ima ljudi u tim grupama koji imaju preko 70 godina i koji su se borili sa ozbiljnim zdravstvenim problemima, ali su počeli da praktikuju Tai đi i danas ne samo da se osjećaju zdravije, već i i du na planinarske ture koje su veoma zahtjevne, uživaju u životu i osjećaju se zdravo i ako imaju preko 70 godina“, kaže nam ona.

Zanimljivo je što su izvođači Tai đi performansa na događaju bili iz lokalnog Tai đi kluba. Dakle ljudi iz Crne Gore koji su ga savladali i danas uživaju u njemu imali su priliku da svoje umijeće pokažu sugrađanima.

Posjetiocima su bile zanimljive i knjige koje su bile izložene, a cilj im je bio da predstave i upoznaju Crnogorce sa kineskom kulturom.

Osim toga, kako mladima, tako i starijima bilo je zanimljivo da nauče kinesku ceremoniju ispijanja čaja.

„Učili su o tome kako je ispravno piti kineski čaj. Mnogi ne znaju, ali na primjer postoje posebni poloćaji ruku kod muškaraca i kod žena kad apiju čaj. Ističe se suprotna ruka, drugačiji je način držanja šolje, a nama je bio cilj da ih upravo tome naučimo. Kako se u Kini pije čaj, te da im pokažemo da to nije jednostavno ispijanje tečnosti iz posude, već da to ima dublje značenje. Mislim da smo uspjeli u tome“, kaže Luo.

Još jedna od brojnih zanimljivih aktivnosti bila je i kaliografska izvedba. Posjetioci su imali priliku da uče kako i na koji način se to radi.

„Ovo je bilo zanimljivo svima. Da vide kako, posebnim tuševima, na specifičan način ispisujemo karaktere. Svi su većinom tražili da im napišemo njihovo ime na kineskom kako bi to odnijeli kao uspomenu“, priča ona.

Rezanje papira, oslikavanje lica, shuttlecock Kicking samo su neka od stvari u kojima su posjetioci, posebno najmlađi uživali.

Kineska direktorica Instituta kaže da je za najmlađe ipak najzanimljivija bila kineska nošnja.

„Imali smo nekoliko kombinacija odjevnih iz različitih perioda kineske istorije i oni su mogli da probaju to, pa su uživali. Djevojčice su se presvlačile i sa tolikom zadovoljstvom se fotografisale u kineskoj nošnji sa sve kišobranom“, priča uz osmijeh Luo.

A kada bi završili modnu sesiju, selili su se za sto gdje je bila smještena „igra štapića“.

„To je specifična igra sa kineskim štapićima. Nekada je jako lako bilo to napraviti, jednostavno od drveta bambusa se naprave dva štapića i imate pribor. U skladu sa tim, pošti su štapići neizostavni dio kineske kulture i Kine uopšte, postoji i igra sa njima. Naime, u tanjir se stave zrna , i onda se takmičari nadmeću ko može da pokupi iz tanjira više zrna sa štapićima, a da mu ne ispadnu. Ko sakupi najviše zrna, naravno on je pobjednik. Ovo je najzabavnije bilo za najmlađe, ali bilo je i starijih, studenata na primjer, koji su se oprobali u toj igri“, kaže Luo za CMG.

Kako nam je saopštila, bile su obezbijeđene i nagrade.

Kako nam je pojasnila, u daljem planu su brojne aktivnosti.

„Institut Konfucije na UCG će obezbijediti: kurseve kineskog jezika; različite stipendije (četvoronedeljni, jedan semestar, jedna godina, osnovne, master i doktorske diplome), ljetnji kamp (15 dana u Kini slobodno), Kinesko takmičenje za srednjoškolce i studente (crnogorski pobjednici će biti u Kini 15 dana svi slobodno, a naučnici najmanje jedan semestar), kao i različita kulturna iskustva. Zbog pandemije, Konfucijev institut nudi dvije vrste časova: onlajn i van mreže, studenti mogu izabrati jednu od njih“, objasnila je.

Luo Chunxia je u Crnoj Gori već šest godina. Zanimalo nas je da li se i šta promijenilo u kinesko-crnogorskim vezama za tih šest godine.

„Naravno. Kada sam došla ovdje većinu ljudi Kina nije zanimala, nijesu znali mnogo o njoj. Neki nijesu znali čak ni gdje je. Ljudi preko 30 godina su znali nešto više, mladi nisu. Danas je situacija drugačija. Veze su se značajno popravile, ojačale, a samim tim i ljudi su sve više zainteresovani da upoznaju kinesku kulturu, jezik, običaje... Najbolje će se možda vidjeti šta želim da kažem na primjeru – kada smo počeli imali smo škole kineskog jezika u tri grada, sada imamo škole u devet gradova. Sve više ljudi želi da nauči kineski, posebno ljudi sa juga, sa primorja“, kaže Luo.

Trenutno imaju četiri učitelja iz Kine, ali i „lokalnih“, odnosno ljudi iz Crne Gore koje su obučili, pa danas oni svoje sugrađane uče kineski jezik.

U takozvanom „piku“ interesovanja za kineski jezik, prije kovid krize koja je paralisala sve,, kineski jezik preko Instituta učilo je preko 1000 ljudi.(Mirjana Miladinović)