Kako SAD koriste ljudska prava kao oružje?

Za SAD je 12. travnja bio bolni dan. Taj dan prijepodne u stanici podzemne željeznice Brooklyna u New Yorku, dvadesetak putnika, uključujući 28-godišnju trudnicu i 12-godišnje dijete, bilo je pogođeno iznenadnom pucnjavom.

Skoro u isto vrijeme, američko Državno vijeće je objavilo tzv. „Izvješće o praksi ljudskih prava po zemljama 2021.“(2021 Country Reports on Human Rights Practices). U tom je izvješću američko Državno vijeće napravilo ono što već dosljedno radi godinama: prokomentiralo je i kritiziralo stanje ljudskih prava u skoro 200 zemalja u svijetu. I naravno, opet nije ništa spomenulo o tom istom pitanju u svojoj zemlji.

Može li Washington zaista brinuti o stanju ljudskih prava u svojoj zemlji? Pogledajmo samo sve videozapise objavljene 13. travnja u kojima je Patrick Lyoya, 26-godišnji američki građanin afričkog porijekla, umire u pucnjavi američke policije. Kako je pravnik žrtve najavio, „riječ je o upotrebi nepotrebne, prekomjerne i fatalne oružane snage prema nenaoružanom Afroamerikancu.“ Prema statistici „The Washington Post-a“, ove je godine već više od 250 osoba poginulo u pucnjavama američkih policajaca.

Već 70-tih godina prošlog stoljeća su SAD službeno podnijele „diplomaciju ljudskih prava“, a u suštini je to bilo upletanje u unutrašnje poslove drugih zemalja pod izlikom ljudskih prava. Tijekom Hladnog rata, ljudska prava nisu samo postala opravdanje diplomatske politike te zemlje, već su i postali oružje kojim su SAD pokrenule ratove.

Zadnjih godina, od ratova u Iraku, Afganistanu i Siriji, pa sve do „revolucija u boji“ u istočnoj Europi i na Balkanu, SAD su „oružjem ljudskih prava“ učinile veliki broj humanitarnih katastrofa. Tom Fowdy, pisac iz Velike Britanije, istaknuo je kako su SAD selektivno koristile „ljudska prava“ kao oružje, ugrožavajući ugled protivnika, s ciljem da „uljepšaju“ katastrofalne i nesretne posljedice uzrokovane ratovima pokrenutim od strane SAD-a.

Američko licemjerje i korištenje ljudskih prava kao oružja već su izazvali ljutnju drugih zemalja. Bruno Rodriguez, ministar vanjskih poslova Kube smatra kako radi kontrole i prijetnje zemljama koje ne idu za američkim interesima, SAD upravo koriste ljudska prava kao alat. Dok je „Indiatimes“ 13. travnja prokomentirao, imajući u vidu niz problema unutar SAD-a i dvostruke kriterije te zemlje u pitanju ljudskih prava u drugim zemljama, da američko namjerno „moralno“ ponašanje samo može izazvati gađenje.

Osamdesetih godina prošlog stoljeća je Zbigniew Brzezinski, nekadašnji savjetnik državne sigurnosti SAD-a, u svojoj knjizi napisao kako „naglašavanjem ljudskih prava, SAD bi mogle još jednom postati izaslanik očekivanja čovječanstva, i predstavljati trend budućnosti“. No činjenice su suprotne. SAD koje se igraju „oružjem ljudskih prava“ zapravo uništavaju očekivanje čovječanstva i zaustavljaju trend k budućnosti, čime postaju prava prijetnja našeg svijeta.