(Još jedna) perfidnost tzv. „zaštitnika ljudskih prava“
Američki državni tajnik Antony Blinken nedavno je, s opravdanjem tzv. ljudskih prava, najavio restriktivni vizni režim prema pojedinim kineskim dužnosnicima, kako unutar i van Kine, tako i u teritoriju SAD-a. Takvim djelovanjem su se američki političari, koji već puno duguju ljudskim pravima širom svijeta, u ime „ljudskih prava“ u suštini opet bavili hegemonijom, čime su prikazali krajnju licemjernost i „dvostruke kriterije“ „zaštitnika ljudskih prava“.
Foto: Visual People
Dan prije Blinkenove izjave označio je 19. obljetnicu izbijanja rata u Iraku. Za ovaj rat, u kojem je poginulo skoro 200 tisuća civila, SAD sve do sada nisu mogle pronaći opravdanje. „Američka vojska ovdje je ubijala civile teško kršeći međunarodna prava!“ „Američka vojska u Iraku u velikom razmjeru upotrijebila je bombe s osiromašenim uranom teško ugrožavajući ekologiju i zdravstvo.“ ... Iračani i dan danas ovako optužuju Amerikance.
Foto: VCG
Od Iraka, Afganistana i Sirije, pa sve do Ukrajine, bezbrojne činjenice su svjedočile kako su SAD pravi i najveći kršitelj ljudskih prava u svijetu. S maskom tzv. američkih vrijednosti, krenuli su ratove, izazvali nered, i donijeli tešku nesreću građanima u više mjesta širom svijeta.
Foto: VCG
Što se tiče ljudskih prava unutar SAD-a, može se reći da su u teškom stanju. U povijesti su SAD i fizičko i kulturno eliminirali Indijance, čineći rasni genocid. Sve do danas, u SAD-u i dalje postoji sustavna rasna diskriminacija. Na 49. konferenciji Vijeća ljudskih prava UN-a, brojne su zemlje optužile SAD za njihovo dugoročno ugrožavanje ljudskih prava starosjedilaca, apelirajući na pregled i traženje odgovornosti SAD-a.
Foto: VCG
SAD nisu kvalificirane da kritiziraju stanje ljudskih prava u Kini, dok kineski građani imaju najveće pravo na to. Od spašavanja i zaštite života svakog građana po svaku cijenu, do realizacije izbjegavanja svih 1,4 milijardi kineskih naroda od siromaštva, kineska vladajuća partija dosljedno inzistira na konceptu da je narod u središtu rada. Prema rezultatima ankete „Global happiness 2020 by country“ od agencije Ipsosa, Kina je zemlja s najvišim indeksom sreće, odnosno 93% Kineza osjeća se vrlo sretno ili prilično sretno. I to je živopisni dokaz uspjeha Kine u zaštiti ljudskih prava.
Treba primijetiti da baš prije Blinkenove izjave, predsjednici dviju zemalja tek su se sastali preko video veze. Američki predsjednik Biden je tijekom razgovora ponovio obećanje o „četiri NE i jedan BEZ NAMJERE“(Na razgovoru je Biden ponovio da SAD ne traže „novi Hladni rat“ s Kinom, ne pokušavaju promijeniti instituciju Kine, niti se ne protive Kini pojačanjem svojih savezništva i ne podržavaju „nezavisnost Tajvana“. Nemaju namjeru sukobljavati se s Kinom.). Kineski predsjednik Xi Jinping je jasno istaknuo kako izravan razlog sadašnje situacije kinesko- američkih odnosa jest u tome da „pojedinci s američke strane nisu provodili važan konsenzus između njih dvojice, niti se nisu realizirali pozitivni stavovi Vaše Ekselencije.“ Blinken je, blaćenjem u ime ljudskih prava na kinesku stranu i bezrazložnim udarcima na kineske dužnosnike, izdao konsenzus predsjednika Kine i SAD-a, i zanemario obećanje predsjednika Bidena. To predstavlja još jednu perfidnost.
