Vrijeme je da Europa pobjegne od „američke zamke“!
Devetog ožujka je na Predstavničkom domu SAD-a glasovanjem usvojen nacrt zakona o zabrani uvoza nafte, plina i ugljena iz Rusije. Riječ je o do sada najstrožim sankcijama SAD-a prema Rusiji. No, zbog toga korisnici interneta u Europi žale, i pitaju se kakve su to sankcije prema Rusiji, kada prave posljedice osjeća Europa.
Nakon izbijanja sukoba između Rusije i Ukrajine, SAD su, zanemarivši povijesni uzrok ukrajinskog pitanja i svoj pogrešni potez u proširenju NATO-a prema istoku, zajedno s europskim saveznicima krenule u brojne sankcije prema Rusiji, čime su izazvale i pojačale napetost. No, uz pojavljivanje negativnih posljedica zloupotrebe sankcija, Europa je shvatila kako je sama postala jedna od glavnih žrtava sukoba.
S obzirom na to da je Rusija najveći opskrbitelj nafte Europi, i nudi oko 45% plina Europskoj uniji, čim je zabranjen uvoz nafte i plina iz Rusije, došlo je do nastavka povećanja cijene energetike i velike nestašice u Europi. Baš zbog toga, njemački kancelar Olaf Scholz je upozorio da se ne uključi ruska nafta i plin u popis sankcija jer bi taj potez prijetio energetskoj sigurnosti Europe. A francuski predsjednik Emmanuel Macron je istaknuo da se SAD ne oslanjaju na naftu i plin iz Rusije, no Europi to treba.
Foto: VCG
I ne samo energetika, opskrba hrane u Europi također je u problemu. Ukrajinu se smatra kao „žitnicom Europe“, a uz pogoršanje lokalne situacije, trgovina u lukama Crnog mora je pod teškom opstrukcijom, čime je povećana i cijena pšenice i drugih žitarica. Istovremeno, ulazak masovnih izbjeglica iz Ukrajine u susjedne zemlje predstavlja novi izazov Europi koja je već u problemu zbog izbjeglica iz Bliskog istoka.
Razvoj Europe je pod udarcem zbog događaja nakon američkog poteza, odnosno sankcija prema Rusiji, te je i europski proces u traženju samostalne strategije također pod teškim ometanjem. Godine 2014., Njemačka i Francuska su, obilazeći SAD stvorile „Normandijski format“ i prikazale nastojanje Europe za samostalnom strategijom. Međutim, ono što SAD najviše ne žele vidjeti jest da Rusija i Europa postignu sveobuhvatno razumijevanje, u strahu da će njihov utjecaj biti marginaliziran na europsko-azijskom kontinentu, i zato dosljedno žele prekinuti nastojanje Europe za samostalnom strategijom.
U ovom trenutku je Europa pred najtežom krizom nakon završetka Drugog svjetskog rata. Da postane američki privjesak ili da ima samostalnu strategiju? Taj izbor Europe odlučuje o sudbini tog kontinenta. Srećom da je Europa već postepeno shvatila da slijeđenje koraka SAD-a nije potpuno skladno s njezinim interesima. Emmanuel Macron je 8. ožujka u obraćanju istaknuo kako Rusija kao država i narod mora uživati poštivanje, jer ako Rusija nije dio mirnog okvira na europskom kontinentu, u Europi ne može doći do dugotrajnog mira.
Europa treba, polazeći od vlastitih interesa, adekvatno sagledati suštinski uzrok ukrajinskog pitanja, i razumno apelirati na mirne pregovore. Tako će oblikovati ravnotežu, učinkovit i održiv mirni okvir Europe. I jedino je to ispravan put za dosljednu sigurnost u Europi.
