Hrvatski istraživač: Održavanje gospodarske stabilnosti i umjerenog rasta je ključna poruka izvješća kineske vlade na „dvjema sjednicama“
Prošloga petka, 4. ožujka, Svekineski narodni kongres se sastao povodom otvaranja „Dviju sjednica“ (Lianghui), tj. godišnjeg zasjedanja ovoga najvišeg zakonodavnog tijela (NPC) i paralelnog zasjedanja Političko-savjetodavnog sabora kineskog naroda (CPPCC). U radu obaju zakonodavnih tijela kroz nekoliko dana početkom ožujka direktno je uključeno više od 5000 predstavnika, gotovo 3000 izabranih delegata Narodnog kongresa te više od 2000 predstavnika Političko-savjetodavnog sabora, neformalnoga „gornjeg doma“ kineskoga parlamenta koji okuplja predstavnike širokog spektra kineskog društva.
Središnji događaj „dviju sjednica“ je godišnje izvješće Vlade NR Kine u kojem se podnosi referat o glavnim izazovima i uspjesima u protekloj godini i adresiraju temeljni izazovi i ciljevi vlade u narednom jednogodišnjem razdoblju. Godišnje izvješće vlade koje je na sjednici 5. ožujka podnio kineski premijer Li Keqiang je u integralnom obliku objavljeno u kineskim sredstvima javnog informiranja, a „izvršni sažetak“ i neki dijelovi izvješća su također preneseni od strane važnijih svjetskih medija.
Javne rasprave koje su se pokrenule nakon objavljivanja godišnjeg izvješća vlade fokusiraju se na temeljne smjernice u vezi održavanja gospodarskog rasta, nastavka provođenja sveobuhvatnih reformi, investicijskih planova, financijske i porezne politike, tj. općenito na pitanja kineskog unutarnjeg razvoja. Najvažnija gospodarska brojka spomenuta u izvješću je postotak ciljanoga gospodarskog rasta Kine za 2022. godinu koji iznosi 5.5%. Iako se radi o najnižem predviđenom rastu u posljednih nekoliko godina, ovaj cilj ponešto nadmašuje neke ranije prognoze od početka godine koja su očekivala najavu ciljanog rasta oko 5%. Ovaj „srednje-visoki“ gospodarski rast i relativan pad s prošlogodišnje stope rasta od 8.1% nastavak je nepovoljnog trenda s kraja prošle godine (s kvartalnim rastom od oko 4%) koji je posljedica kontinuiranog pandemijskog poremećaja na izvoz i domaću potrošnju. Da bi očuvala zadaću ciljanoga rasta od 5.5%, kineska vlada namjerava potaknuti domaću potrošnju i ulaganja fleksibilnijim oporezivanjem malog i srednjeg poduzetništva te poreznim olakšicama stimulirati vanjska ulaganja.
Drugi važni gospodarski ciljevi spomenuti u izvješću kao potpora zacrtanom rastu uključuju porast urbane zaposlenosti stvaranjem 11 milijuna novih radnih mjesta, smanjenje stope nezaposlenosti ispod 5.5% te zadržavanje rasta stope realne inflacije oko 3%. S obzirom na globalni trend „cjenovnog zagrijavanja“, ekonomski stručnjaci iz analize izvješća koju je su prenijeli neki američki mediji ocjenjuju ovo zadržavanje rasta cijena ohrabrujućim, posebice ako se imao u vidu novi poremećaj uzrokovan rusko-ukrajinskim konfliktom te još uvijek nedovoljno izvjesne posljedice koje će se uskoro početi odražavati na globalnu ekonomiju. Zadržavanje industrijskog rasta i relativno stabilan rast dohotka kao i stabiliziranje i jačanje izvoza su također istaknuti kao značajne smjernice kojih će se kineska vlada pridržavati u ovoj godini.
Foto: VCG
Posljednja stavka, jačanje balansiranog uvoza i izvoza, posebno se odnosi na oscilacije u ponudi i potražnji koje je kineski izvozni sektor doživio u protekloj godini nakon nepredvidivih „stani-kreni“ ciklusa u obnovi svjetske proizvodnje u (završnici?) pandemijskog razdoblja. Ovi poticaji srednjem i malom izvozno orijentiranom poduzetništvu posebno su zanimljivi inozemnom poslovnom svijetu s razvijenom suradnjom na kineskom tržištu. Predložene mjere potpore izvozu uključuju: jačanje kreditne potpore izvoznim tvrtkama, proširenje pokrivenosti osiguranja izvoznih kredita (s naglaskom na malo i srednje poduzetništvo), olakšavanje i optimiziranje deviznih i izvoznih usluga. Također, izvješće ističe važnost jačanja digitalizacije vanjskotrgovinske djelatnosti, stvaranja logističke podrške za izvoznu robu u inozemstvu čime bi se prevenirali zastoji u opskrbnim lancima, te ponovljeno naglašava dugoročni cilj u stimuliranju uvoza i izvoza visokokvalitetnih proizvoda i usluga.
Strana ulaganja koja su zabilježila iznadočekivani rast u prošloj godini (sveukupan 182 milijarde američkih dolara) i prvi put nakon mnogo godina ostvarila dvoznamenkasti rast (14,8 %). Održavanje, nastavak poticanja i jačanje sektorske i geografske zastupljenosti stranog ulaganja u proizvodnji visokokvalitetnih proizvoda, modernih usluga i pratećeg istraživanja te poticaja ulaganja u manje razvijene regije (središnje, zapadne i sjeveroistočne provincije) nastavljaju biti u fokusu kineske vlade.
Posebna pažnja javnosti je bila na vladinim smjernicama za borbu protiv pandemije. Prema očekivanjima koja su se proteklih mjeseci 'nataložila' u svjetskoj javnosti, ove godine bi se trebao realizirati pomak s politike tzv. „nulte tolerancije“ prema održivoj relaksaciji epidemioloških mjera i „suživotu s virusom“. Ipak, iz vladinog izvješća bilo kakav znakovit korak u tom smjeru nije moguće naći. U tekstu se i dalje govori o „nastavku“ strategije borbe protiv uvezenih slučajeva i sporadičnog izbijanja lokalnih žarišta COVID-19. Ističe se oslanjanje na znanstveni pristup u borbi i prevenciji izbijanja novih podvrsta COVID-19, jačanje procjepljenosti i istraživačkih kapaciteta u proizvodnji i usavršavanju cjepiva protiv epidemije.
Gotovo nezaobilazna pretpostavka u svjetskim medijima je da će vladino izvješće dijelom reflektirati kinesku poziciju povodom izbijanja rusko-ukrajinskog sukoba, posebice zbog tektonskih promjena koje se anticipiraju u međunarodnim političkim i gospodarskim odnosima. Izvješće ne spominje sukob u Ukrajini i može se općenito reći da su vanjska politika i vanjski odnosi bili više na margini nego u fokusu godišnjeg izlaganja na „dvjema sjednicama“. Nekoliko članaka povodom izvješća se osvrnulo na ovaj „nedostatak“, međutim treba ukazati da je godišnje vladino izvješće prvenstveno izvor informacija za razumijevanje vladinih smjernica na unutarnjem gospodarskom i društvenom planu i ne reflektira nužno novosti u kineskim vanjskopolitičkim stajalištima.
Određenu naznaku vladinog odgovora na recentne međunarodne sigurnosne izazove predstavlja najava povećanja vojnog izdvajanja. Ipak, očekujući ogroman efekt „prelijevanja“ sigurnosnih izazova na globalno gospodarstvo u cjelini, temeljni naglasak na održavanju gospodarske stabilnosti i umjerenog rasta u vladinom izvješću možda već dovoljno odražava ovaj globalni izazov u narednom razdoblju.(Ivica Bakota)
