Hrvatski ekonomisti: Članstvo Hrvatske u AIIB doprinijet će razvoju gospodarske suradnje s Azijom

Republika Hrvatska postala je punopravna neregionalna članica Azijske infrastrukturne investicijske banke (AIIB). Riječ je o međunarodnoj razvojnoj banci sa sjedištem u Pekingu, glavnom gradu Narodne Republike Kine. Osnovana je 2015. godine, a operativna je od siječnja 2016. radi poticanja održivog gospodarskog razvoja, stvaranja bogatstva i poboljšanja infrastrukturne povezanosti u regiji Azije i Oceanije. Banka posjeduje vrhunski AAA/Aaa rejting, a njezin kapital iznosi 100 milijardi američkih dolara.

Foto: VCG

Azijska infrastrukturna investicijska banka je do danas odobrila članstvo za 104 države, među kojima i 19 država članica Europske unije, što Banku svrstava u sam vrh međunarodnih financijskih institucija, odmah iza Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, kojih je Republika Hrvatska također članica.

Operacije AIIB-a usmjerene su prvenstveno na spomenutu regiju, koja predstavlja čak 45 posto svjetskog gospodarstva i 60 posto svjetskog stanovništva. Prema Korporativnoj strategiji za razdoblje 2021. – 2030. godine, misija AIIB-a definirana je kao „financiranje infrastrukture za sutra“, a ulaganja Banke moraju biti usklađena s barem jednim od četiri tematska prioriteta: zelena infrastruktura, povezanost i regionalna suradnja, tehnološki osposobljena infrastruktura i mobilizacija privatnog kapitala. AIIB može financirati projekte i na neregionalnom teritoriju, prvenstveno u okviru onih ulaganja koja za cilj imaju podupiranje trgovine i povezivanje s regijom, uključujući luke, prometne veze, proizvodnju i prijenos električne energije, kao i ulaganja u globalna javna dobra poput projekata za proizvodnju obnovljive energije (uključujući skladištenje ili prijenos).

Foto: VCG

Nakon što je mr. sc. Dario Mihelin, veleposlanik Republike Hrvatske u Narodnoj Republici Kini položio ispravu o pristupu Hrvatske Statutu Azijske infrastrukturne investicijske banke (AIIB), čime je Republika Hrvatska postala punopravna neregionalna članica AIIB-a, ujedno njezina 88. članica, krenule su reakcije brojnih hrvatskih ekonomista.

Tim povodom, zatražili smo, ekskluzivno za Kinesku medijsku grupu, od dvojice hrvatskih eminentnih ekonomskih stručnjaka i analitičara da nam prokomentiraju što ovo članstvo konkretno znači za Hrvatsku i njezino gospodarstvo.

Prije svega zanimalo nas je da li će članstvo u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci doprinijeti jačanju održive gospodarske razvojne suradnje Hrvatske s azijskim zemljama.

"Apsolutno hoće. Naime AIIB je osnovana kao svojevrstan Azijski pandan Svjetskoj banci sa svrhom poticanja održivog gospodarskog razvoja, stvaranje bogatstva i poboljšanje infrastrukturne povezanosti na geografskom području Rusije, Azije i Oceanije. Bez obzira na činjenicu da je pandemija korona virusa donekle usporila i paralizirala svjetske lance opskrbe te potaknula razmišljanja o potrebi lokalne proizvodnje brojnih proizvoda koji se sada uvoze iz Azije, prvenstveno Kine, vjerujem da će se situacija vrlo brzo normalizirati i da će se vanjskotrgovinska razmjena s azijskim zemljama nastaviti. Uostalom Narodna Republika Kina je i službeno od 2020. godine postala prvim vanjskotrgovinskim partnerom Europske unije istisnuvši Sjedinjene Američke Države s tog mjesta", pojašnjava prof. dr. sc. Boris Crnković, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Luka Brkić

S ovakvim mišljenjem uglavnom se slaže i prof. dr. sc. Luka Brkić, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu na kojem predaje ekonomske predmete.

"Članstvo u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci potencijalno će nam pomoći u jačanju gospodarske suradnje s Azijom. Međutim, to će ovisiti i o brojnim drugim faktorima. Iako smo postali član Banke koja obuhvaća područje od 60 posto ukupnog stanovništva u svijetu, koje predstavlja čak 45 posto svjetskog gospodarstva, dakle riječ je o ogromnom potencijalu, pitanje je koliko će se hrvatske tvrtke dobro organizirati i koliko će im pomoći država u tome. U svakom slučaju izuzetno je dobro što smo postali punopravna članica, a na nama je to da to što bolje iskoristimo", kaže prof. dr. sc. Luka Brkić.

Osim jačanja gospodarske suradnje Hrvatske s azijskim zemljama, članstvo bi trebalo i povećati vidljivost hrvatskih tvrtki na natječajima u okviru projekata koje AIIB financira u regiji, ali i šire.

"Prema odluci o osnivanju Azijske infrastrukturne investicijske banke svrha ove institucije ostvaruje se ulaganjem u infrastrukturu i druge proizvodne sektore. Članstvo Republike Hrvatske u banci zasigurno daje dodatnu mogućnost hrvatskim poduzetnicima da konkuriraju na natječajima koje financira banka, kako samostalno, tako i u partnerstvu s poduzećima iz drugih zemalja članica. Važna je činjenica pri tome da je već 18 zemalja Europske unije službeno postalo neregionalnim članicama banke čime se otvara mogućnost zajedničkog nastupa poduzeća iz Republike Hrvatske s tvrtkama iz tih zemalja na natječajima koje raspiše Banka", ističe prof. dr. sc. Boris Crnković.

Boris Crnković

Prof. dr. sc. Luka Brkić naglašava kako će Hrvatska na azijskom tržištu povećati svoju konkurentnost, ali i popraviti vanjsko-trgovinsku bilancu u toj najmnogoljudnijoj regiji.

"Hrvatska, iako mala zemlja, ovim članstvom postala je dio tog kluba u kojem se donose važne odluke u vidu međunarodnih natječaja. Hrvatska je zanimljiva brojnim azijskim zemljama jer je punopravna članica Europske unije. Zahvaljujući tome, mnoge azijske zemlje su zainteresirane za Hrvatsku, jer tako ulaze izravno na europsko tržište. Dakle, korist je obostrana", naglašava prof. dr. sc. Luka Brkić.

Stupanjem u punopravno članstvo u Azijsku infrastrukturnu investicijsku banku, Hrvatske tvrtke će imati mogućnosti sudjelovati na međunarodnim natječajima na tom području. Osim toga, AIIB može financirati projekte i na neregionalnom teritoriju poput Hrvatske, prvenstveno u okviru onih ulaganja čiji je cilj podupiranje trgovine i povezivanje s regijom. Istodobno, već postoji interes i mogućnost ulaganja AIIB-a u infrastrukturne projekte, poput željeznica i luka, kao i u projekte proizvodnje, skladištenja ili prijenosa obnovljive energije u Republici Hrvatskoj.

"Hrvatska je jedna mala otvorena ekonomija koja s obzirom na tu činjenicu snažniji i jači gospodarski razvoj može tražiti isključivo jačanjem vanjskotrgovinske razmjene prvenstveno povećanjem konkurentnosti hrvatskih izvoznika. Činjenica da će oni sada moći sudjelovati na natječajima banke, zasigurno može dati dodatni poticaj razvoju Hrvatskog gospodarstva", zaključio je prof. dr. sc. Boris Crnković.

Hrvatska je s Narodnom Republikom Kinom u 2021. godini realizirala dva ogromna projekta: Pelješki most, za čiju je gradnju bila zadužena tvrtka China Road and Bridge Corporation, te Vjetroelektrana kod Senja koju je izgradila tvrtka Norinco International. Prof. dr. sc. Luka Brkić vjeruje kako će članstvo biti dodatni poticaj za nove slične investicije.

"I Hrvatska i Kina su zainteresirane za slične projekte, a realizaciju će olakšati članstvo Hrvatske u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci. Sve ovo možemo promatrati i u kontekstu "Puta svile" i nastojanja gospodarskog povezivanja Kine s Hrvatskom, odnosno s Europom i Europskom unijom", pojašnjava prof. dr. sc. Luka Brkić. (Ivica Korman)