Održana mini konferencija u organizaciji CroAsia instituta i ZŠEM-a

U srijedu 15. prosinca 2021. održala se mini konferencija ‘Croatia and Asia – desires, expectations, potentials and realities in post-pandemic globalism’ u organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i managementa i CroAsia instituta. CroAsia institut (CAI) osnovao je ZŠEM kao prvu hrvatsku znanstvenu, obrazovnu i poslovnu instituciju kojoj je cilj sustavno i dugotrajno povezivati Hrvatsku i jugoistočnu Europu s Kinom i Azijom.

Važnost djelovanja CroAsia instituta je u širenju sustavnog znanja o mogućnostima u Aziji , a osnovna misao ove konferencije proizašla je iz činjenice kako bi Hrvatska trebala graditi čvršće veze s Azijom koja je puna potencijala za suradnju. U sklopu dvije panel diskusije, sudionici su podijelili svoja iskustva i viđenja po pitanju suradnje s azijskim zemljama,

Kako je istaknuo i dekan dr. sc. Mato Njavro ‘ne morate biti genije da shvatite da se u Aziji događa nešto veliko’, dok istovremeno Hrvatska to ne koristi dovoljno.

Dekan dr. Mato Njavro objasnio je u sklopu prvog panela povezanost Croasia instituta i Zagrebačke škole ekonomije i managementa koja leži u snažnoj vezi škole s Azijom koju je uspostavila kroz razmjene studenata (u oba smjera) te kako upravo zato žele dodatno osnažiti azijsko-hrvatske odnose. “Gdje god živjeli u svijetu, nekako ste povezani s Azijom. Ono što se tamo događa osjeti cijeli svijet. Kina je postala tvornica svijeta, ne možete pričati o lancima opskrbe bez Kine” – istaknuo je dr. Njavro u uvodnom dijelu prvog panela.

U prvoj panel diskusiji na temu ‘Globalne mogućnosti’, Kaji Misako, veleposlanica Japana u Republici Hrvatskoj, Raj Kumar Srivastava, veleposlanik Indije u Republici Hrvatskoj i Kolinda Grabar Kitarović, posebna savjetnica dekana ZŠEM-a za međunarodne projekte, dotaknuli su se mogućnosti suradnje Hrvatske i drugih azijskih zemalja te prokomentirali općenito okretanje svijeta (u gospodarskom smislu) prema Aziji.

Japanska veleposlanica je istaknula važnost fraze ‘ Slobodan i otvoren Indo-Pacifik’, koja inače obuhvaća strategije specifične za Indo-Pacifičke zemlje sa sličnim interesima u regiji, jer smatra da će gotovo cijeli svijet ovisiti o tome što se događa u tom dijelu svijeta. U kontekstu zaokreta u ekonomiji, veleposlanik Srivastava je istaknuo da je jedan od ključnih faktora stavljanje fokusa na ljude, umjesto profita. U tonu spomenute demokracije, Kolinda Grabar Kitarović se osvrnula na različito definiranje demokracije na Zapadu i u Kini te Rusiji. Objasnila je da zapadne zemlje definiraju demokraciju jedino kao liberalnu demokraciju, dok Kina i Rusija smatraju da demokracija ima više oblika. Upravo je ova razlika, smatra, postala jedna od ključnih razlika i prepreka među zemljama s dva različita kraja svijeta.

Nadalje, istaknula je i da se u okretanje SAD-a i EU-a prema Aziji, posebno Kini, značajno razlikuje jer, ono oko se sigurno u svi u Americi slažu je to da Kinu doživljavaju kao konkurenciju, dok Europa na nju ne gleda natjecateljski. Osim toga, Grabar Kitarović se osvrnula na mogućnosti Hrvatske te istaknula da hrvatske ambicije trebaju biti puno veće bez obzira na veličinu zemlje. Istaknula je da treba poticati ulaganja u Hrvatsku posebno kada je u pitanju transportna, digitalna i energetska infrastruktura te dodala da naglasak na suradnji treba staviti na IT industriju.

Tema druge panel rasprave bila je ‘Politika, vanjski poslovi i sigurnost’ na kojoj su se govornici osvrnuli na načine suradnje, neke prepreke te podijelili realna iskustva svog djelovanja u Kini, Japanu i drugim zemljama.

Ivica Bakota, sa Sveučilišta Capital Normal iz Pekinga, istaknuo je da iako je pričati o utjecaju Kine na svijet, posebno od pojave pandemije, postalo pomalo kontroverzno, i dalje je bitno pronaći politički i gospodarski balans kako bi se ostvarila dobra suradnja. Smatra da Hrvatska ima dobre predispozicije za suradnju s Kinom, što se pokazalo na nekim projektima koji mogu poslužiti kao model suradnje europskih zemalja s Kinom.

Na hrvatsko-ruske odnose se osvrnuo Branimir Vidmarović, profesor sa Sveučilišta u Puli, koji je istaknuo da iako imamo dobrih primjera suradnje, po tom pitanju smo previše pod utjecajem politike pa nije optimističan glede zajedničke budućnosti. Problemom vidi to što danas nema dijaloga, posedno sa strane Europe, te se sve gleda iz perspektive sigurnosti.

Sigurnost je tema koje se dotakao i Robert Mikac, profesor s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, koji je objasnio kompleksnost ovog pitanja te dodao da Hrvatska treba raditi na ‘cyber’ sigurnosti.

S obzirom na svoj rad u azijskim zemljama, ali i na život u Japanu i Kini, među panelistima su bili i Nikola Pavešić, direktor startupa povezanog s kompanijom Infobip, i Damir Firšt, suosnivač i glavni kreativni direktor Matterless Studija. Obojica su se složila da je azijsko tržište dobra prilika, posebno zato što je zaista veliko te da, ne samo da se može, već se i mora postati dio njega ukoliko tvrtka želi dostići globalnu razinu.

U diskusiji koja je uslijedila, učesnici panela su se složili da mlađa Hrvatska u suradnji prema azijskom tržištu treba gledati na inovacije koje dolaze, poput novog proširenog Interneta, te kao nezaobilazno tržište u globalizaciji vlastitog proizvoda.(Ivica Bakota)