Tomić vjeruje u sudbinsku vezu sa Pekingom: Učešće na ZOI bilo bi ravno svim dosadašnjim medaljama

Ukoliko bi crnogorski paraolimpijci učestvovali na zimskim paraolimpijskim igrama u Pekingu, taj bi rezultat bio ravan svim medaljama koje smo do sada osvojili na ljetnjim paraolimpijadama. To je u razgovoru za China Media Group-u poručio Igor Tomić, predsjednik crnogorskog Paraolimpijskog komiteta.

Crnogorski paraolimpijci prvi put su učestvovali na ljetnjoj olimpijadi 2008.godine u Pekingu. Danas, 13 godina kasnije, Tomić priželjkuje ostvarenje davne želje – učešće na zimskoj paraolimpijadi takođe u Pekingu.

U razgovoru za CMG, Tomić kaže da su Crna Gora i Peking sudbinski vezani, kada je u pitanju sport. Ta veza, otpočela je davne 2008. kada je Crna Gora prvi put nastupila na Olimpijadi kao samostalna država. Govoreći o tom periodu, Tomić podsjeća na naš davni susret 2011.godine, takođe u Pekingu.

-Jako mi je drago da ponovo razgovaramo. Veliki pozdrav za CMG i naš prijateljski narod Kine. Deset godina je prošlo - 2011.smo se sreli na skupštini Međunarodnog olimpijskog komiteta u Pekingu i to je tada bila jedna od mojih prvih aktivnosti kao predsjednika Paraolimpijskog komiteta. 10 godina nije ni puno ni malo, ali zaista je ovih 10 godina obilježilo razvoj crnogorskog paraolimpijskog komiteta - rekao je Tomić za CMG.

Istorija crnogorskog sporta u nezavisnoj zemlji, počela je da se piše upravo na prvim igrama na kojima je Crna Gora nastupila, a to je bilo u Pekingu 2008.godine.

-Ne govorim ovo iz kurtoazije ili lijeporečivosti, ali i dan danas tvrdim ono što i cijeli sportski svijet kaže – da su Olimpijske igre u Pekingu bile nenadmašne, da su bile nevjerovatne i da je impresija sa njih bila sjajna. Čak je i mala Crna Gora je svoju istoriju olimpijsku i paraolompijsku počela da piše upravo na igrama u Pekingu 2008 – kaže Tomić.

Upravo su, dodaje naš sagovornik, te igre bile veliki zamajac snažnog razvoja crnogorskog paraolimpijskog komiteta.

- Od posljednjeg puta kada smo se vidjeli i čuli, zaista imamo o čemu da pričamo kada je crnogorski paraolimpijski komitet u pitanju. Puno velikih rezultata, puno razvojnih projekata, puno omasovljenja i puno uključenja mlade djece i omladine sa invaliditetom, koje njima puno znači u smislu njihove pune integracije, rehabilitacije i što je najvažnije inkluzije u jedno bolje i ljepše i otvorenije crnogorsko društvo – ističe Tomić.

Tomić rado podsjeća na rezultate koje je paraolimpijski komitet postigao, nadajući se još boljim uspjesima.

-Kada smo počinjali da razvijamo moderni crnogorski paraolimpijski komitet sve je to bilo jako teško, sve su to bili nesigurni, stidljivi koraci. Jako je bilo teško uključiti djecu sa invaliditetom i njihove roditelje u sistem sporta, učiniti da se oni disciplinuju i rade po 4,5 sati dnevno. Danas, 10 godina kasnije mogu da vam kažem da crnogorski paraolimpijski komitet ima 11 sportova u svom sistemu, da smo napravili nevjerovatan progres od igara u Pekingu do igara u Tokiju, za 12 godina – ističe Tomić.

Danas, kaže on, crnogorski sportisti predstavljaju veoma jake sportiste na velikoj međunarodnoj sceni.

-Krenuću od najsvježijeg primjera: po prvi put smo u Tokiju prije nekoliko mjeseci osvojili prvu paraolimpijsku medalju za crnogorski sport u liku našeg stonotenisera Filipa Radovića koji ima samo 21 godinu a već je osvoji pet evropskih medalja i sada ovu paraolimpijsku. Imali smo privilegiju da 2016.godime imamo prvaka evrope u bacanju koplja, duplu vicešampionku u bacanju kugle i diska Radmilu Baranin i Marijanu Goranović. Imali smo zadovoljstvo da 2019. neka naša reprezentacija u stonom tenisu u ekipnom sportu osvoji neku medalju. Imali smo šampiona svijeta u pojedinačnoj konkurenciji u šahu za osobe bez vida – nabraja Tomić samo neke od rezultata iz baze crnogorskog sporta.

Važnije od rezultata je, kaže Tomić, to što POK danas pokriva 11 sportova.

-Uspjeli smo da napravimo jaku i lijepu lepezu trenera i stručnjaka koji su se uključilu u rad POK i sada vam mogu reći sa ponosom sarađujemo sa nekima od najboljih trenera, ne samo u Crnoj Gori nego i iz regiona koji pomažu POK. I ono što je najvažnije uspjeli smo da od nekih stidljivih budžeta koje dobijamo od države dođemo do značajno većih – navodi Tomić, objašnjavajući da je 2011. Budžet POK-a je bio svega nekih 15 – 20.000 eura za cijelu godinu.

-Danas, od države Crne Gore dobijamo preko 200.000 eura. Deset puta više i plus imamo dodatne pomagače na nivou opštine kao i sponzore, društveno odgovorne kompanije tako da danas imamo dobru sliku paraolimpijskog sistema u Crnoj Gori – kazao je Tomić.

Upitan da li se može očekivati učešće crnogorskih paraolimpijaca na Olimpijadi u Pekingu, te da li za njega Peking kao grad dvostruke Olimpijade ima posebne sudbinske veze sa Crnom Gorom, Tomić potvrđuje da su Peking i Crna Gora sudbinski vezani.

-To je jako emotivna konstatacija i ja sam to podijelio i sa vašim ambasadorom u Crnoj Gori kada smo nedavno imali lijep susret. Svi znamo šta je Peking 2008.značio za Crnu Goru, a evo sada se pravi i jedna istorijska priča - postoji velika vjerovatnoća da se Crna Gora u paraolimpijskim zimskim sportovima predstavi na ZOI upravo opet u pekingu u martu 2022 – rekao je Tomić.

Potencijalni kandidat za Olimpijadu je i snouborder Šibalić koji za 20ak dana putuje u Holandiju, gdje će, kako je rekao Tomić, uraditi neophodne kvalifikacione preglede koje bi trebale da mu otvore put kao sportisti za paraolimpijske igre.

-Siguran sam da će sve to proteći u najboljem redu i da će Crna Gora stvoriti mogućnost da ima sportistu na najvećoj sportskoj smotri a to su paraolimpijske igre u Pekingu 2022. Ako smo počeli na ljetnim igrama 2008.onda bi bilo emotivno zadovoljstvo da počnemo sa zimskim parolimpijskim sportovima 2022.godine – nada se Tomić.

-Peking kao sudbina – zašto da ne – dodaje naš sagovornik i ističe da Crna Gora i Kina nisu samo vezane sportom, već i u mnogim drugim oblastima života.

A kada su u pitanju nadolazeće ZOI, jasno je da će biti održane u specifičnim uslovima obilježenim pandemijom koronavorusa. Na pitanje kako očekuje da će Olimpijada proteći u ovim uslovima, te da li će natjecanje u Pekingu biti sigurno, Tomić nema dilemu da će Kina, uprkos otežanoj situaciji biti fantastičan domaćin.

-Svi znamo šta je pandemija donijela u životu planete. To se odrazilo i na sistem sporta koji je veoma zahtjevan u organizacionom smislu. Jako je teško skupiti na jednom mjestu više hiljada sportista organizovani borilišta i ispoštovati protokole i mjere a da sve po zdravlje bude u redu. Gledajući kako teku pripreme za Peking 2022. siguran sam da će Kina, kao i do sada biti fantastučan domaćin. One smjernice i izvještaje koje sada dobijamo,i koncept kako će biti osmišljene zimsko olimpijsko selo i centar daje mi za pravo da vjerujem da će igre u Pekingu biti istorijske i da će biti nabolje paraolimpijske igre do sada. Siguran sam da će se održati a iskreno se nadam da će i epidemiološka situacija u svijetu biti bolja u narednih pola godine da će se što više ljudi vakcinisati i da ćemo baš u Pekingu 2022.godine gledati jedno svjetlo ne samo kada je u pitanju sport, već i čovječanstvo. Zato nemam dilemu da će igre u Pekingu biti organizovane na najvećem mogućem nivou – smatra Tomić.

Pitali smo i našeg sagovornika, nekada aktivnog sportistu, šta je za njega najvažnije na ZOI – rezultat ili prijateljstvo, doslednost i marljivost u radu i trening.

-Zimske i ljetnje paraolimpijske igre, dođu kao kruna jednog ciklusa četiri godine. To je nešto za šta sportista živi. Za njega pojedinačno on živi za taj rezultat, za to nadahnuće i da na tim igrama možda nadmaši sebe i pokaže neku svoju izvrsnost – kaže naš sagovrnik. Ipak, dodaje on, paraolimpijada je više od toga.

-To je nešto što ujedinjuje, što spaja ljude, što poštuje različitosti što je mnogo važno. To je mjesto gdje smo svi isti - punog srca, veliki prijatelji. To je mjesto sa kojeg se šalju najljepše društvene poruke. Moramo da posmatramo taj širi kontekst. Posebno u paraolimpijstvu. Vi znate da život osobe sa invaliditetom, često bude osuđen na neke preprepeke i barijere. Upravo su te paraolimpijske igre mjesto gdje u punom svjetlu treba da se pokaže ne njihova smetnja i nedostatak, već njihova mogućnost, izvrsnost i posebnost u sportskom i što je najvažnije u ljudskom smislu i ljudskom rezultatu. To je najveća vrijednost paraolimpijskih igara i to je mjesto odakle se šalje poruka da smo svi isti među jednakima i da svi imamo pravu životnu šansu – istakao je Tomić.

A kada su u pitanju očekivanja od ZOI, Tomić podsjeća da će Crnogorski olimpijski komitet imati predstavnike u alpskom skijanju. Nada se i da će Crna Gora po prvi put imati i sportistu u parolimpijskim disciplinama

- Konkretno, naš sportista očekuje nastup u snoubordu, jednoj vrlo atraktivnoj olimpijskoj I paraolimpijskoj discipline. Ja pratim sve sportove i za mene bi bili veliko iskustvo i velika radost da budemo na zimskim paraolimpijskim igrama. Ne samo da pratimo nastup, nego da zajedno sa kolegama I razmjenjujemo iskustva iz drugih sportova. Jako volim alipsko skijanje i imamo dječaka od 14 godina koji se njime bavi i nadamo se da će on biti inspiracija za neke naredne olimpijske igre. – kaže Tomić.

A ukoliko Crna Gora bude imala predstavnike na paraolimpijadi, Tomić nema dilemu da će biti bogatiji za jedno veliko iskustvo.

-Znajući kakva će organizacija biti, jasno je da će to biti mjesto na kojem ćemo da učimo i na kojem ćemo da uđemo u neke nove razvojne zimske paraolimpijske korake. Što se tiče rezultatskih očekivanja - najveći rezultat bi bio da imamo predstavnika u Pekingu i da otvorimo priču zimskih paraolimpijskih igara. Taj bi rezultat bio ravan svim ovim medaljama koje smo ostvojili sada u ljetnjim parolimpijadama – zaključio je Tomić. (Yu Xi, Jovana Đurišić)