Za reakciju na klimatske promjene: djeluj, djeluj i samo djeluj!
Foto: Visual People
„Zaštita multilateralnog konsenzusa“, „koncentriranje na praktično djelovanje“, „ubrzavanje zelene transformacije“ – to su neki odgovori na pitanja kako se reagira na klimatske promjene. Kineski predsjednik Xi Jinping je 1. studenog uputio pisano obraćanje Summitu čelnika svijeta 26. Konferencije ugovorenih strana „Okvirne konvencije o klimatskim promjenama UN-a“(COP26) i podnio gore spomenuta tri prijedloga. Riječ je o istom sadržaju s prijedlozima koje je Xi podnio na nedavnom rimskom Summitu G20, čime je još jednom doprinio svojom mudrošću globalnom upravljanju klimom i čovječanstvu označio smjer rješavanja klimatskih pitanja.
Na dan otvaranja COP26, Svjetska meteorološka organizacija (World Meteorological Organization, WMO) je objavila privremeno „Izvješće SMO-a o stanju globalne klime 2021“(provisional WMO State of the Global Climate 2021 report), u kojem je otkrila kako na osnovi podataka prvih 9 mjeseci 2021. procjenjuju kako je zadnjih 7 godina moguće najtopliji period otkako postoje mjerenja. Podaci također pokazuju da je u 2020. koncentracija stakleničkih plinova postigla na novi rekord, a takav trend se nastavlja i u 2021..
„Multilateralizam je dobar recept“ – Xi je dao prijedlog kao i pravila za reakciju na klimatske promjene. Zato, sve strane trebaju podržati „Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama UN-a“ i „Pariški sporazum“, inzistirajući na „zajedničkoj ali različitoj odgovornosti“, posebno u smislu da razvijene zemlje ne samo da trebaju više djelovati, već i da pružaju podršku zemljama u razvoju da i one bolje djeluju.
Opstruira li reakcija na klimatske promjene razvoj gospodarstva? Pojedine zemlje su skeptične. Xi je predložio „ubrzanje zelene transformacije“ i zeleni razvoj društva i gospodarstva motiviran znanstvenotehnološkim inovacijama, čime je međunarodnoj zajednici pružio novi put za koordiniranje razvoja i zaštitu ekologije. Njegov prijedlog je uhvatio današnji trend razvoja znanosti i tehnologije, a također predstavlja i dragocjeno iskustvo kako je Kina uspješno provela koncept „da čiste rijeke i zelene planine predstavljaju planine od zlata i srebra“.
Foto: VCG
Kina dosljedno i aktivno provodi zelenu transformaciju gospodarstva, odlučno odbija neograničeni razvoj djelatnosti koje u velikoj mjeri troše energiju i s velikim otpuštanjem. Proteklih 10 godina u Kini je otklonjeno uređaja u iznosu 120 milijuna kilovata zbog zaostale tehnike koja proizvodi električnu struju ugljenom. U zadnje vrijeme je Kina objavila brojne radne planove, kao i brojne mjere s ciljem da se oblikuje politički sustav koji osigurava ciljeve za stjecanje vrhunca otpuštanja ugljika i ugljičnu neutralnost. Kineska strana također je obećala i da više neće graditi nove projekte u inozemstvu za proizvodnju struje ugljenom. Sve ovo je prikazalo odgovornost Kine da se zajedno s drugim zemljama razvija na zelenom i održivom putu s niskim otpuštanjem.
Za reagiranje na klimatske promjene je potrebna globalna akcija. Na spomenutoj konferenciji je upozorio Alok Sharma, predsjednik Konferencije o klimatskim promjenama: „klimatske promjene nisu zaustavile korak zbog pandemije COVID-19, naša zajednička planeta upravo se pogoršava.“ Vrijeme teče i nikad čeka, kao prva Konferencija o klimatskim promjenama nakon što je „Pariški sporazum“ ušao u fazu provedbe, sastanak u Glasgowu treba postati mjesto za praktično djelovanje bez prazne priče.
