Zlatko Mateša: Kina je velika sportska sila

Foto: VCG

Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša, uoči XXIV Zimskih Olimpijskih igara u Pekingu, od 4. do 20. veljače 2022. godine, osvrnuo se na nastup hrvatskih olimpijaca na Ljetnim OI u Tokyju, zatim izrazio svoje mišljenje o kineskim sportašima na Igrama u Japanu, progovorio o suparništvu na sportskim terenima između Kine i SAD-a, o mogućem bojkotu Igara u Pekingu 2022., te o vlastitim iskustvima o epidemiološkim mjerama na velikim natjecanjima.

Foto: VCG

„Izuzetno smo zadovoljni nastupom hrvatskih sportašica i sportaša na Olimpijskim igrama u Tokyju. Činjenica da je Hrvatska u 30 najboljih zemalja svijeta sudionika Olimpijskih igara po broju osvojenih medalja, da su iza nas ostale velike europske sportske sile, poput Rumunjske, Austrije, Slovačke ili jedne Turske, Grčke, tako da nas to čini izuzetno zadovoljnim, pogotovo jer se to sve odvijalo u uvjetima pandemije, u uvjetima koji su bili sve prije nego normalni, izuzetno teški za sportašice i sportaše, ne uvijek s odgovarajućim pripremama uz izostanak mnogim međunarodnih natjecanja”, kaže Mateša.

Na Ljetnim Olimpijskim igrana u Rio de Janeiru, Hrvatska je ostvarila najveći uspjeh osvojivši čak deset medalja. Ovakav rezultat nije se ponovio u Tokyju.

Foto: VCG

„U Japanu smo osvojili dvije medalje manje nego u Brazilu, dakle osam, ali s obzirom da osim vaterpola u Tokyju nismo imali drugih ekipnih sportova, a i sudjelovalo je manje naših sportaša nego u Brazilu, možemo biti zadovoljni. Uglavnom, nismo nazadovali i zadržali smo svoju poziciju među 30 najuspješnijih zemalja na svijetu”, pojašnjava predsjednik HOO.

Na Olimpijskim igrama u Tokyju, kineski sportaši osvojili su 88 medalja, čak 30 više od domaćina, a na predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora ostavili su odličan dojam.

Foto: VCG

„Prije svega Kina je velika svjetska sportska sila, i dosezi kineskih sportaša su za većinu svjetskih zemalja neusporedivi. Nisam bio u prilici gledati puno drugih natjecanja, ali vidio sam kineske gimnastičare, njihovu plivačku štafetu, tradicionalno vrhunske stolnotenisačice i stolnotenisače. Osim navedenih, čitav niz drugih sportova kao što su streljaštvo, jedrenje, atletika, su obilježili nastupe kineskih sportašica i sportaša u Tokyju”, kaže Zlatko Mateša.

Dugogodišnje suparništvo između Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog saveza na međunarodnim natjecanjima često je prelazilo sportske okvire, pa su rezultati znali biti ispolitizirani. Mnogi sada govore kako je sada takvo rivalstvo između SAD-a i Kine, s čime se ne slaže Zlatko Mateša, koji je veliki protivnik politizacije Olimpijskih igara i sporta općenito.

„Ne vidim razloga zašto bi se u prostor olimpijskih vrijednosti i olimpizma uopće uvlačila politika. To je u krajnjoj liniji u suprotnosti i sa onom osnovnom idejom olimpizma još iz stare Grčke i nepoznavanja načina i razloga kako je došlo do prvih Olimpijskih igara i kako su četiri grčka grada odlučila da to natjecanje bude primjer mogućnosti suživota i mira. Zato Ujedinjeni narodi svaki puta donose posebnu deklaraciju kojom pozivaju na suzdržanost od bilo kakve politizacije sporta i korištenja sporta u slučaju olimpizma i Olimpijskih igara za bilo kakve političke ciljeve. Prije svega, ja sam u principu veliki protivnik unošenja bilo čega u svijet olimpizma i olimpijskih vrijednosti što tamo ne pripada. Svi drugi, bilo to politika, bilo to neke udruge civilnog društva, tko god ima kakav politički ili drugi interes, legitimno je da se za njega bori, ali ne koristeći olimpijske ideale i olimpijski pokret. To je jednostavno moj stav. Apsolutno sam siguran da se to može sporadično javiti, ali da se neće odraziti na Olimpijske igre i njihovu opstojnost”, jasnog je stava Mateša.

Foto: VCG

Posljednjih mjeseci u medijima se pojavila informacija o mogućem bojkotu Zimskih Olimpijskih igara u Pekingu 2022. Pojedine zemlje su pozivale na odgodu, ili izmještanje domaćinstva Igara. Čak je i Europski parlament pozvao članice da bojkotiraju Igre. Međutim hrvatski stav je o tome potpuno jasan: nema ni govora o bojkotu.

„Niti će se odgoditi, niti će se izmjestiti Olimpijske igre u Pekingu, niti će biti bojkota. Kod svakih Igara, Ljetnih ili Zimskih sporadično se javljaju razno razne interesne grupacije sa takvim i sličnim idejama. Imali smo to i u zapadnom svijetu. Sjetite se samo prije Vancouvera gdje su i na koji način su reagirala starosjedilačka plemena u Kanadi, koji su bili protiv Igara. Dakle, ne može netko ostvarivati političke ideje preko Olimpijskih igara jer tu se zanemaruju interesi sportaša, a oni su najbitniji za olimpijski pokret. Prema tome, sportaši su na prvom mjestu. A ovakve inicijative direktno idu na štetu sportaša i njihove mogućnosti da se natječu, druže i sve ono što je bitno za olimpijski pokret. Tko god ima neke političke ili druge ciljeve neka ih ostvaruje na zakoniti način ali ne preko olimpijskog pokreta. ”, kategoričan je Mateša.

Foto: VCG

Dojmovi o organizaciji Olimpijskih igara u Tokyju predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora nisu baš najpozitivniji, posebice se to odnosi na epidemiološke mjere, za koje smatra da su bile pretjerane.

„Moj osobni stav je da je pristup, odnosno sve ono što se događalo u Tokyju oko epidemioloških mjera bilo pretjerano i da nije imalo nikakvo uporište u stvarnim brojkama koje su izlazile iz broja pozitivnih u olimpijskoj porodici. Kada uspoređujete sve pozitivne slučajeve koje su detektirali unutar, kako mi to volimo reći, olimpijske porodice, dakle, to su sportaši plus svi oni drugi koji su službeni sudionici Olimpijskih igara, predstavnici saveza, treneri i sve drugo popratno osoblje, ta brojka je jako mala. Kada se usporedi dnevni broj zaraženih građana Tokyja, može se jasno iščitati da gotovo nikakve korelacije nema između činjenice da se tamo održavaju Olimpijske igre i povećanja broja pozitivnih slučajeva u samom Tokyju. To je po meni bilo pretjerano, a mišljenja sam da je dio toga proizlazio iz unutarnjopolitičkih odnosa u Japanu i predstojećih izbora, dakle odnosa oporbe i pozicije. Vjerujem da će se za Zimske Olimpijske igre u Pekingu 2022. naći odgovarajuća mjera koja pomiruje interes održavanja Igara sa interesom zaštite pučanstva. Taj jedan balans između stvarnih potreba zaštite jednih i drugih mislim da je ključan i da u tome ne treba pretjerivati pogotovo jer je velika većina sudionika Olimpijskih igara u Tokyju bila cijepljena ili je prebolila koronu, tako da sigurno nisu mogli ugroziti lokalno pučanstvo. Ono što mene smeta je da nije bilo publike na borilištima na Olimpijskim igrama u Tokyju, što je u kontradikciji s činjenicom da je istodobno na nekim sportskim događajima poput sumo borbi ili bejzbola bilo gledatelja. Prema tome, ne vidim zašto bi olimpijska događanja bila opasnija u epidemiološkom smislu od bilo kojih drugih sportskih natjecanja”, zaključio je Zlatko Mateša.(Ivica Bakota, Ivica Korman)