Mitrović: Održivi razvoj je jedini mogući put daljeg razvoja i malih i velikih zemalja

PODGORICA - Činjenica da životna sredina ne poznaje geografske niti nacionalne granice, daje nam nebrojene mogućnosti saradnje, na putu ostvarivanja zajedničkog cilja – unapređenja stanja i zaštite životne sredine, ocijenio je crnogorski ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića.

Mitrović je u razgovoru za China Media Group ocijenio da je održivi razvoj jedini mogući put daljeg razvoja kako malih tako i velikih zemalja. Govoreći o predstojećim Zimskim olimpijskim igrama koje će biti održane u Pekingu, Mitrović je istakao da Kinezi svemu što rade pristupaju sa velikom ozbiljnošću, pa očekuje, kaže, da će Zimske olimpijske igre pružiti i sportistima i gledaocima pravi ugođaj, a da će i pripreme i samo takmičenje biti organizovano na način da u potpunosti osigura najbolje moguće uslove svim sportistima svijeta, kako u pogledu očuvanja i zaštite životne sredine, a posebno u pogledu zdravstvene zaštite.

CMG: 15. Sastanak „Konvencije o biološkoj raznolikosti UN-a“ održaće se narednih dana. Trećeg juna 2006., odnosno samo nekoliko dana poslije obnove nezavisnosti Crna Gora je prisustvovala toj Konvenciji. Ove godine upravo se obilježava 15.godišnjica pristupanja. Tokom proteklih 15 godina, koliko je Crna Gora truda i rada uložila u okviru spomenute Konvencije?

Mitrović: Kao jedna od 194 zemlje, Crna Gora je potpisnica ove Konvencije koja predstavlja osnovni međunarodni pravni instrument za zaštitu globalnog biodiverziteta. Kako se Konvencijom od država potpisnica zahtijeva sprovođenje raznih aktivnosti u cilju ostvarenja usvojenih ciljeva (uključujući i sprovođenje odluka koje se donose na redovnim konferencijama ugovornih strana), jedan od značajnih mehanizama za sprovođenje Konvencije je obaveza da " .. države razviju nacionalne strategije, planove ili programe za očuvanje i održivo korišćenje biodiverziteta.”

Tako je i Crna Gora, u prethodnom periodu, donijela i sprovela niz zakonskih i strateških dokumenata, koji doprinose postizanju pomenutih ciljeva, kao što su Zakon o životnoj sredini, Zakon o zaštiti prirode, Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. godine, Nacionalne strategije biodiverziteta sa Akcionim planovima 2010-2015. i 2016—2020. godine, kao i Nacionalnu strategiju integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore. U prethodnom periodu pripremljeno je šest Nacionalnih izvještaja o sprovođenju ove Konvencije.

CMG: Crna Gora je 2015.godine usvojila „Nacionalnu strategiju biodiverziteta sa akcionim planom za period 2016-2020 godine. Kako je u proteklih 5 godina, protekla realizacija te strategije? Vi kao iskusni stručnjak arhitekture i građevinarstva, dugo godina ste se bavili i istraživanje novih materijala, novim tehnologijama i obnovljivom energijom Kako se Vi, sa Vaše strane doprinosite zaštiti ekologije?

Mitrović: Nadovezujući se na prethodno, ističemo da je u planu priprema nove Strategije biodiverziteta, koja će biti usklađena sa ishodima XV zasjedanja strana potpisnica Konvencije. Kada je u pitanju implementacija Konvencije u dosadašnjem periodu, Crna Gora je postigla značajan napredak u uspostavljanju novih zaštićenih područja, kao i reviziji već proglašenih područja, intezivno radeći na uspostavljanju adekvatnog upravljanja ovim područjima. Takođe, već nekoliko godina se uspješno sprovodi projekat Natura 2000 na mapiranju staništa i vrsta, shodno zahtijevima Evropske direktive o staništima. U skladu sa preuzetim obavezama Crne Gore u okviru ispunjavanja završnih mjerila iz Poglavlja 27, kontinurano se sprovode aktivnosti realizacije mjera iz oblasti zaštite prirode.

CMG: Crna Gora je rijetka zemlja u svijetu koja je u Ustav upisala da je „ekološka zemlja“ čime i dobila priznanje od UN-a, što je veliki ponos zemlje. Kakvo iskustvo Crna Gora ima u zaštiti ekologije koje bi mogla podijeliti sa drugim zemljama?

Mitrović: Imali smo sreću da su geografija i klima, kao i geološke promjene tokom nastajanja ovog područja išli na ruku tome da Crna Gora bude prepoznata kao jedan od najznačajnijih centara biodiverziteta. Zahvaljujući raznorodnim geomorfološkim cjelinama, činjenici da smo i primorska zemlja, kao i da je tokom poslednjih ledenih doba teritorija Crne Gore bila refugijum mnogim vrstama tokom poslednje 4 glacijacije, otuda to izuzetno bogatstvo biodiverziteta na ovako maloj teritoriji.

Iako ovu činjenicu često sa ponosom ističemo, ona predstavlja i veliku obavezu i smatramo da je održivo uvećavanje površine sistema zaštićenih područja u Crnoj Gori jedini siguran način da se očuva biodiverzitet. Ukoliko ne sačuvamo ekosisteme u kojima žive osjetljive vrste, oni će biti bespovratno izgubljeni.

Ono što mi možemo da podijelimo sa ostalim državama koje imaju sličnu blagodet, ali i obavezu, jeste proces usaglašavanja korišćenja prostora u svrhe razvoja ekonomije sa potrebama očuvanja biodiverziteta. Ovdje mislim kako na one pozitivne primjere, tako i na primjere gdje je ekonomija odnijela pobjedu nad prirodom (pojedine zone u gradovima na crnogorskom Primorju koje su zbog potreba turizma preizgrađene i u kojima su obalni/morski ekosistemi uništeni u značajnoj mjeri).

Stoga je neophodno, prilikom izrade prostorno planske i urbanističke dokumentacije ostvariti sinergiju- ekologije sa jedne strane, i prostornog planiranja i urbanizma sa druge, kao komplementarni pristup uređenju prostora i zaštiti životne sredine i očuvanja biodiverziteta.

CMG: U Podgorici je 2018.godine održana Konferencija na ministarskom nivou o zaštiti ekologije u okviru saradničkog mehanizma između Kine i zemalja Centralnoistočne Evrope, na kojoj je usvojen okvirni dokument o osnivanju pod-mehanizma za saradnju zaštite ekologije, a Crna Gora postala predvodnička zemlja u tom pod-mehanizmu. Za budući rad u okviru tog mehanizma, kakav su planovi i očekivanja Crne Gore?

Mitrović: Činjenica da životna sredina ne poznaje geografske niti nacionalne granice, daje nam nebrojene mogućnosti saradnje, na putu ostvarivanja zajedničkog cilja – unapređenja stanja i zaštite životne sredine. Održivi razvoj je jedini mogući put daljeg razvoja kako malih tako i velikih zemalja, jer smo našu planetu Zemlju pozajmili od budućih generacija. U obavezi smo da im je ostavimo zdravom, a sinergetsko djelovanje na ostvarenju zajedničkog cilja predstavlja imperativ naše generacije.

Mehanizam za saradnju u oblasti zaštite životne sredine između Narodne Republike Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope predstavlja platformu za sprovođenje zajedničkih projekata u ovoj oblasti, okrenut je promovisanju saradnje između Kine i zemalja CIE i identifikovanju novih kanala saradnje te podsticanju razmjene ideja i dobre prakse u oblasti zaštite životne sredine.

Mehanizam je projektno orjentisan, a njegov cilj je da uz zajednički rad i djelovanje svih zemalja članica poprimi formu potrebnu za efikasnu i efektivnu realizaciju projekata usmjerenih ka očuvanju i unapređenju stanja životne sredine, korištenjem savremene tehnologije i modernih tehnoloških rješenja.

Uspostavljanje platforme za projektno apliciranje u okviru Mehanizma je u početnoj fazi i predstavlja izuzetno zahtjevan i složen proces, koji je dodatno usporila pandemija COVID-19. Otpočele su aktivnosti na uspostavljanju institucionalne strukture koja će raditi na stvaranju preduslova za pripremu i sprovođenje prvog zajedničkog projekta koji bi uključio više zemalja i dao konkretne rezultate u oblasti životne sredine.

CMG: Za par mjeseci će biti otvorene Zimske olimpijske igre u Pekingu 2022. Tokom pripreme, posebno u izgradnji stadiona ZOI, zaštita ekologije i održiv razvoj uvijek su bili važan koncept organizatora. Kako ocjenujete trud Pekinga u zaštiti ekologije tokom pripreme za ZOI?

Mitrović: U ovom nepredvidivom i teškom vremenu COVID-19 pandemije, koje preživljavaju sve zemlje svijeta, posebno je važna misija Olimpijskih igara za ujedinjenje i povezivanje svijeta mirnim sportskim takmičenjem. Snaga Olimpijskih igara je njihova univerzalnost i to je razlog zašto Olimpijske igre pripadaju cijelom čovječanstvu, one su simbol jedinstva u svijetu raznolikosti.

Izražavam uvjerenje da će crnogorski sportisti koji su se kvalifikovali za odlazak u Kinu, kao i svaki put do sada, biti naši najbolji ambasadori, i pokazati cijelom svijetu da smo, iako mala, zemlja koja obiluje talentovanim, predanim, upornim, vrijednim ljudima, koji gaje sportski duh i nižu uspjehe u svijetu. I ja im pružam bezrezervnu podršku i poštovanje, u svakom mogućem smislu.

Znajući da Kinezi u svemu što rade pristupaju sa velikom ozbiljnošću, očekujem da će Zimske olimpijske igre pružiti i sportistima i gledaocima pravi ugođaj, a da će i pripreme i samo takmičenje biti organizovano na način da u potpunosti osigura najbolje moguće uslove svim sportistima svijeta, kako u pogledu očuvanja i zaštite životne sredine, a posebno u pogledu zdravstvene zaštite. (Jovana Đurišić)