Broj zaposlenih u Hrvatskoj veći je za 55.000 u odnosu na prošlu godinu
Trend rastućeg broja zaposlenih Hrvata nastavlja se i ove godine, navodi ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović prema pisanju Hine. Hrvatska ima 55.000 zaposlenih više u odnosu na lani te četiri tisuće više nego 2019., koja je bila najjača godina po ukupnom broju zaposlenih još od vremena globalne ekonomske krize koja je pogodila svijet 2008. godine. Broj nezaposlenih također je u padu i trenutno je bez posla nešto više od 120.000 ljudi u Hrvatskoj.
Foto: VCG
Ministar Aladrović također je predstavio zakonsko rješenje prema kojemu bi i korisnici mirovine koji primaju puni iznos iste imali pravo raditi pola radnog vremena. To bi bio jedan od njegovih odgovora na rizik od siromaštva kojem se izlažu udovci i udovice jer prema statistici čak u 27 posto slučajeva preživjeli bračni drug ulazi u rizik od siromaštva. Naravno, na taj bi se način popunile postojeće rupe na tržištu rada pa neki zastupnici u Saboru poput HDZ-ove Nade Murganić pozdravljaju ovakvu ideju. Ona smatra da se ovakvim potezom na tržište rada može vratiti žene koje su u mirovinu otišle da bi njegovale svoje članove obitelji.
Ipak, postoje i oni koji se protive ideji jer bi se time potencijalno mogla uskratiti radna mjesta za one koji se nalaze na popisu nezaposlenih, a pojavljuje se i skeptičnost po pitanju toga da će to ikako pomoći hrvatskom tržištu rada. S druge strane, evidentno je da Hrvatskoj nedostaje radne snage pa se kao logična opcija nameće ideja da umirovljenici koji žele raditi dobiju priliku za rad.
Generalnoj se ideji djelomično usprotivio Silvano Hrelja iz Hrvatske stranke umirovljenika jer rad ne može biti adekvatna zamjena za niske mirovine, ali mu se sviđa ideja da se daje mogućnost umirovljenicima za rad. I statistički podaci pokazuju da umirovljenici od posljednje reforme 2019. godine su više zainteresirani za rad jer se broj ljudi u mirovini koji rade u navedenom razdoblju utrostručio. Prema podacima s kraja lipnja tekuće godine, gotovo 18.000 umirovljenika ujedno i radi uz primanje mirovine.
Po sadašnjem rješenju korisnicima obiteljske mirovine u razdobljima zaposlenja ne pripada pravo na najnižu mirovinu i upravo oko toga nastaje najveća polemika među saborskim zastupnicima. Sam ministar Aladrović apostrofira da je najniža mirovina nastala kao zaštitni mehanizam za umirovljenike, ali i da je Vlada spremna prihvatiti bilo koji dobar prijedlog što bi se doticao problema umirovljenika, a da potiče iz saborske rasprave. Hrvatska broji 1,2 milijuna umirovljenika i tendencija pada prosječne mirovine nije dobar znak za gospodarstvo, već pokazatelj da se u potrazi za efektivnim rješenjima i dalje nije našlo ono koje će smanjiti porast broja siromašnih osoba među umirovljenicima. (Vid Barić)
