Konferencija „EU, Kina i Zapadni Balkan: Izazovi i perspektive za dalju integraciju“: Kina nema geopolitičke ambicije prema Crnoj Gori i Balkanu

PODGORICA – Odnosi između Kine i Crne Gore zasnivaju se na otvorenosti i transparentnost, a Kina nema niti geopolitičke ambicije za Crnu Goru i Zapadni Balkan uopšte, niti namjerava da se takmiči sa EU za uticaj. To je zaključak konferencije “„EU, Kina i Zapadni Balkan: Izazovi i perspektive za dalju integraciju“ koja je juče održana u Podgorici.

Ambasador Kine u Crnoj Gori Liu Jin, kazao je da su od uspostavljanja diplomatskih veza prije 15 godina, Kina i Crna Gora uvijek poštovale jedna drugu i tretirale se, bez ikakvih istorijskih zamjerki. Kina se, prema njegovim riječima, nikada nije miješala u unutrašnje poslove Crne Gore i poštuje nacionalnu strategiju razvoja Crne Gore za integraciju u EU, dok Crna Gora, kako kaže ambasador, takođe poštuje kineski stav o važnim pitanjima koja se tiču osnovnih kineskih interesa, poput Tajvana, Sinđijanga, Tibeta i Hongkonga. Ovo je postavilo solidnu političku osnovu za zdrav i stabilan napredak u odnosima Kine i Crne Gore.

-Politički konsenzus lidera Kine i Crne Gore je da unapređuju bilateralne odnose. Predsjednik Đukanović prisustvovao je samitu Kina-CIEZ na poziv predsjednika Si Đinpinga ranije ove godine, a juče su dvojica lidera obavili zvanični telefonski razgovor u čast proslave 15. godišnjice uspostavljanja diplomatskih veza dvije države – rekao je ambasador Jin.

Drugo, odnosi između Kine i Crne Gore zasnivaju se na uzajamnoj koristi i obostranoj saradnji, dodaje on, a stalni razvoj praktične saradnje između dvije zemlje pogoduje ranom pristupanju Crne Gore EU.

-Poslednjih godina Kina i Crna Gora uživale su plodnu praktičnu saradnju koja je donijela opipljive koristi ljudima iz obje zemlje. Kinesko-crnogorska saradnja fokusira se na projekte infrastrukture, energije i zaštite životne sredine, sa ciljem da pomogne Crnoj Gori da oslobodi svoj ekonomski potencijal, ojača svoju povezanost sa balkanskim regionom i EU i postigne zeleni i održivi razvoj. Ova saradnja će nesumnjivo ojačati povjerenje međunarodne zajednice u razvojne izglede Crne Gore i podstaći proces pridruživanja zemlje – naveo je kineski ambasador.

On je ponovio da se odnosi Kine i Crne Gore zasnivaju na otvorenosti i transparentnosti. Kina nema niti geopolitičke ambicije za Crnu Goru i zapadni Balkan uopšte, niti namjerava da se takmiči sa EU za uticaj.

-U odnosima Kine i Crne Gore ne postoje tajne. Kineska saradnja sa zemljama Zapadnog Balkana nije ni geopolitički motivisana, niti predstavlja bilo kakvu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti bilo koje zemlje, niti nameće bilo kakve političke uslove, niti se miješa u unutrašnje stvari bilo koje zemlje, niti sprečava razvoj kooperativnih odnosa sa drugim zemlje – stav je Jina.

Dodaje i da neko optužuje Kinu da nije transparentna u odnosima sa Crnom Gorom, ali smatra da njihovi stavovi nisu validni.

-Njihov prvi prihvatljivi argument je da su kineski zajmovi odveli Crnu Goru u takozvanu „dužničku zamku“. S tim u vezi, želim samo da postavim tri pitanja. Nije li zajam kineske Eksim banke bio s preferencijalnom kamatom od 2% i da li je u to vrijeme neka zemlja ili finansijska institucija ponudila bolji zajam? Do kraja prošle godine kineski zajam činio je samo 16,7% ukupnog duga Crne Gore, ali zašto je označen kao zamka, ali ne i zajmovi od drugih strana? - upitao je ambasador.

Pita se i da li je nedavna medijska halabuka o takozvanoj „zamci kineskog duga“ i „nelikvidnosti Crne Gore“ samo slučajnost sa povećanim troškovima finansiranja Crne Gore na međunarodnim tržištima? Da li je to na korist ili štetu Crne Gore?

-Njihov drugi prihvatljivi argument je takozvani kineski „zloćudni uticaj“ na Crnu Goru. Kineski turisti, radnici ili biznismeni koji posjećuju Crnu Goru u svrhu razgledanja, građenja ili poslovne svrhe, kako mogu imati negativan uticaj na Crnu Goru? Niti crnogorska vlada, niti ljudi iz svih društvenih slojeva nikada nisu spomenuli da je Kina imala negativan uticaj na razvoj Crne Gore, pa odakle taj 'zloćudni uticaj' – kazao je ambasador.

Njihov treći vjerodostojni argument je, prema riječima Jina da izgradnja kineskih kompanija uzrokuje ekološke probleme.

-Da li je ikada postojao mega infrastrukturni projekat koji je zaista izgrađen bez dodirivanja i jedne vlasi trave ili drveta? A da se i ne spominje da su kineski dobavljači obećali da će obnoviti ekologiju. Zaštita životne sredine je plemenit uzrok budućeg razvoja čovječanstva i neki ljudi je ne bi trebali iskoristiti kao alat za izmišljanje glasina ili širenje dezinformacija – upitao je ambasador.

Ambasador ističe i da je, nakon pandemije, Kina spremna da sarađuje sa EU kako bi pomogla razvoj zapadnog Balkana.

- Takođe je spremna da se aktivno uključi u tripartitnu saradnju u oblastima kao što su zajednička borba protiv pandemije, izgradnja infrastrukture, zelena i digitalna ekonomija za kontinuiranu korist naroda Kine, EU i zapadnog Balkana – zaključio je ambasador Jin.

Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da je od Samita u Solunu Evropskoj uniji jasno da je budućnost Balkana u EU. Kina je jedan od najvažnijih partnera EU. Ona je istovremeno partner sa kojima EU mora pronaći ravnotežu interesa, poručila je Popa.

Na Crnoj Gori je, smatra Popa, da upravlja odnosom sa Kinom u svoju korist.

Dragana Marković, savjetnica glavne pregovaračice sa EU, kazala je da ovo je važna geopolitička tema.

- Crna Gora i Kina obiljevažaju 15 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa a Crna Gora se približava integracijama u EU. Crna Gora teži najvećoj saradnji na svim meridijanima. Kina je nakon proglašenja nezavisnosti priznala našu zemlju. Kad država slijedi evropsji put smatramo da je saradnja sa Kinom važna. U uslovima koronavirusa pružena je velika pomoć našoj zemlji i ostatku regiona od EU i Kine – rekla je Marković.

Kako je rekla, ako se osvrnemo na ulogu EU ona ostaje veoma izražena.

-Evropska unija odražava saradnju i sa najvećim svjetskim silama poput Kine i SAD. Poseban značaj unija ima i u kontekstu globalne trgovine jer članice EU čine oko 15 oststo glavnog uvoza i izvoza, - kazala je ona.(Jovana Đurišić)