Kako je slijetanje kineske sonde na Mars privuklo pozornost cijelog svijeta?
„Slijetanje na Mars predstavlja najnoviji vrhunski uspjeh svemirskog programa Kine. Kina je dokazala njen borbeni duh,“ prokomentirao je mjesečnik „Scientific American“ uspješno slijetanje kineske sonde „Tianwen-I“(što znači „upit nebu“) na Mars 15. svibnja. A američki portal CNN je 16. svibnja na naslovnici objavio da je Kina druga zemlja u povijesti svijeta koja posjeduje „range rovers“ na crvenom planetu.
Kao svemirski znanstvenotehnološki projekt čija težina je priznata širom svijeta, koliko poteškoća je Kina morala svladati?
Prema statistikama, od 1960. godine kada je čovječanstvo prvi put probalo lansirati sondu na Mars, do uspješnog slijetanja „Tianwen-I“, ukupno je 16 sonda uspješno ušlo u atmosferske slojeve Marsa, no samo 9 od njih (sve su američke sonde) uspješno je sletjelo i započelo rad, što znači da je udio uspješnog rada oko same polovine.
Uspješno slijetanje „Tianwen-I“ podrazumijeva da Kina posjeduje niz složenih tehnika za sigurno slijetanje na Mars. Posebno, ovo je prvi posjet Kine Marsu, pa je odjednom napravila tri koraka, odnosno okružila je Mars, sletjela i napravila inspekciju, što je prvi put u povijesti svijeta. Kako je „The Wallstreet Journal“ procijenio, poslije 2011., Kina je bila isključena izvan povezanih programa NASA-e, i zato je u velikom razmjeru morala samostalno obavljati svemirska istraživanja, a danas, nakon dugoročnog truda, Kina je već najnaprednija u svemirskom istraživanju.
Zapravo, uspješno slijetanje sonde „Tianwen-I“ na Mars nije samo znanstvenotehnološka slava Kini, nego ima i veliki značaj za cijeli svijet.
Foto: Visual People
U znanstvenotehnološkom smislu, Mars je važan korak u svemirskom istraživanju čovječanstva. Povećanje znanja o Marsu, nije samo u korist da čovječanstvo bolje zna tajnu Svemira i izvor života, već ima utjecaj i na sam razvoj Zemlje. Istovremeno, kineska istraživačka misija na Mars oblikovala je novu platformu za međunarodnu suradnju. Zapravo, Mars rover „Zhu Rong“ je dobio ime po Bogu vatre u legendi drevne Kine. A ako odvojeno objasnimo ova dva znaka, Zhu znači čestiti, a Rong znači integraciju i suradnju, tako Kina tako izražava želju za otvaranje i suradnju u znanstvenotehnološkom sektoru.
Tijekom misije „Tianwen-I“, Kineska nacionalna svemirska administracija(China National Space Administration) je surađivala s Europskom svemirskim agencijom(European Space Agency, ESA) i međunarodnim svemirskim organizacijama i institucijama iz Argentine, Francuske, Austrije i drugih zemalja. Izvršni direktor za dugoročni program i znanstveno istraživanje Roscosmosa je izrazio nadu da će misija „Tianwen-I“ donijeti više prilika za suradnju kineskih i ruskih znanstvenika.
Nekad je kineska tehnologija, od četiri izuma drevne Kine, odnosno kompasa, tehnike tiska, tehnike izrade papira i baruta, postala svakodnevni dio života čovječanstva, a sada novi napredak svemirskog istraživanja Kine će bez sumnje donijeti nove mogućnosti za razvoj znanosti i tehnologije svijeta i život čovječanstva. Što je još važnije, Kina je dokazala praktičnim korakom, da je jedino „svemirska suradnja“, a ne „svemirska utrka“, u skladu sa zajedničkim interesima čovječanstva.
