Nacionalizam u cjepivima ugrožava živote
Foto: Visual People
Već 4 dana zaredom u Indiji svakodnevni broj novopotvrđenih slučajeva bolesti COVID-19 prelazi 300 tisuća. Vlada hitna potreba za lijekovima, velik je nedostatak cjepiva, a u mrtvačnicama i krematorijima su hrpe bezbrojnih leševa. Mnogi Indijci su čak morali sami spaliti posmrtne ostatke članova obitelji. Novinska agencija Reuters je te scene nazvala „živim paklom“.
Pod sve većem pritiskom međunarodne zajednice je američka administracija 25. travnja napokon najavila da će Indiji pružiti medicinske materijale, uključujući sirovinu za proizvodnju cjepiva. No, Indijci nisu uvjereni u iskrenost kasne najave SAD-a i kritiziraju američku zabranu izvoza jer ugrožava interese Indije, a američku administraciju sporo djeluje i nedostaje joj suosjećanje te su internetski korisnici komentirali kako „Indija neće oprostiti vašu hladnokrvnost dok nam je hitno potrebna pomoć“.
Dok su američki političari vikali „Amerika prva“ se naglo pogoršala situacija u Indiji i u posljednja 4 dana je broj novopotvrđenih slučajeva premašio 1,2 milijuna. U takvoj situaciji je Indiji potrebno gotovo cjepivo, a ne sirovina. Zbog tog je list Hindu razočarano objavio kako u donaciji iz SAD-a „nije spomenuta isporuka gotovih cjepiva za Indiju“.
Iako je Indija jedna od najvažnijih zemalja za proizvodnju cjepiva, do sada samo je 8,6% njenih stanovnika primilo jednu ili dvije doze. Situacija u manje razvijenim zemljama je još gora. Prema podacima Sveučilišta Oxford, procijepljenost s prvom dozom je u Nigeru, Kamerunu, Libiji i Papui Novoj Gvineji manja od 1%, dok je u SAD-u 41%, u Velikoj Britaniji 50% i Izraelu 61%.
Nedostatak ravnopravnosti u raspodjeli cjepiva je izložio građane siromašnih zemalja virusu. Bogate zemlje istovremeno prekomjerno gomilaju cjepiva i kontroliraju sirovine za njegovu proizvodnju. Prema izvješću Centra za globalno zdravstvo i inovaciju Sveučilišta Duke, u SAD-u će do srpnja biti više od 300 milijuna doza cjepiva, što je više od stvarnih potreba te zemlje. Istraživanje Sveučilišta Northeastern iz SAD-a je također pokazalo kako će broj smrtnih slučajeva vjerojatno biti dvostruko viši s monopolom bogatih zemalja nego s ravnopravnom raspodjelom cjepiva. Drugim riječima, nacionalizam u cjepivima pomaže virusu da uzima živote.
Foto: Visual People
Nedavno je Ingrid T. Katz, epidemiologinja s Medicinske škole Havarda s brojnim drugim medicinskim stručnjacima objavila članak u časopisu „New England Journal of Medicine“, kritizirajući nacionalizam u cjepivima jer je „kratkovidan, neučinkovit i smrtonosan“ te je istaknula kako je korijen neravnopravnosti u raspodjeli cjepiva to što pojedine zemlje gledaju cjepivo i ključne medicinske potrepštine kao komercijalnu robu, a ne javno dobro.
Virus ne shvaća politiku, niti se zna cjenkati. Peter Maurer, predsjednik Međunarodnog odbora Crvenog križa je nedavno u intervjuu rekao da će, ako ne uspijemo postići ravnopravnost u raspodjeli cjepiva, „tekuća pandemija svijetu donijeti više sporova, nasilja i siromaštva“. Nacionalisti oko cjepiva se također nikako neće moći sačuvati.
Foto: Visual People
