Kinezi vole hrvatska ekološka vina

Vinogradarstvo, kao jedna od grana poljoprivrede u Hrvatskoj je u sve većoj ekspanziji. Osim tradicionalnih velikih proizvođača vina, sve je više onih malih vinara koji pokušavaju pronaći svoje mjesto pod suncem na sve zahtjevnijem tržištu. Osim plasmana vina na području Hrvatske, zatim zemalja u okruženju i Europskoj uniji, sve više vinara pokušava osvojiti i ogromno kinesko tržište. To dakako nije nimalo lako, jer je konkurencija proizvođača vina u svijetu ogromna. Primjerice, Hrvatska godišnje proizvede oko 1,5 milijuna hektolitara vina, a Francuska 55 milijuna, Italija oko 40 milijuna, Španjolska 35 milijuna, a da ne spominjemo velike proizvođače vina u svijetu poput Čilea, Australije, SAD-a.

Sorte vina Vinarije "Kalazić"

Ipak, hrvatska vina zahvaljujući svojoj kvaliteti sve uspješnije se probijaju na tržište Narodne Republike Kine, gdje su zastupljena uglavnom u restoranima. Jedan od vinara koji posljednjih sedam godina izvozi svoje vino u Kinu je i Slavko Kalazić, vlasnik Vinarije "Kalazić" iz baranjskog mjesta Zmajevac. Njegova vina, osim što su vrhunske kvalitete imaju još jednu prednost u odnosu na ostale vinare, a to je u cijelosti ekološka proizvodnja.

Slavko Kalazić, vlasnik Vinarije "Kalazić"

"Plasman mojih vina u Kinu započeo je 2015. godine, kada je moju vinariju posjetio Josip Glušac, mladi poduzetnik koji živi i radi u Narodnoj Republici Kini, točnije u gradu Sanya. Te godine, Glušac je obilazio mnoge vinarije u Republici Hrvatskoj, a jedan od razloga što je došao kod mene je upravo činjenica da moja vina imaju certifikat ekološke proizvodnje. Tom prigodom odabrao je četiri sorte, poglavito crnih vina i bio je to prvi izvoz za Kinu", priča Slavko Kalazić, vlasnik Vinarije "Kalazić" iz Zmajevca.

Osim Kalazićevih vina, Josip Glušac, vlasnik tvrtke "Sanya Gabriel Import & Export Co., LTD" je odabrao još nekoliko vinarija iz više hrvatskih regija, kako bi mogao kineskom tržištu ponuditi široku paletu hrvatskih proizvođača.

"Proteklih sedam godina moja tvrtka se bavi između ostalog i uvozom hrvatskih vina, te imamo asortiman iz nekoliko različitih vinarija s područja Hrvatske. Međutim moram reći da taj posao nije nimalo lak, te da bez nacionalne strategije i udruživanja vinara Hrvatske, neće se moći napraviti veći, značajniji uspjesi na kineskom tržištu. Do sada sam uvozio iz vinarija: "Bodren" iz Huma na Sutli, "Jako-Stina" iz Bola sa otoka Brača, "Pahlinić" s poluotoka Pelješca i "Kalazić" iz Zmajevca u Baranji. Moram napomenuti kako su svi ovi vinari izuzetno korektni, odlično surađujemo, a vino im je za svaku preporuku. Istodobno, moram napomenuti da postoji još puno odličnih vinarija u Hrvatskoj, s kojima smo bili u kontaktu, ali do sada nismo uvozili", kaže Josip Glušac.

Inače, cijeli proces izvoza vina iz Hrvatske u Kinu, zbog administracije i papirologije traje tri, pa i više mjeseci, no zahvaljujući udruživanju nekoliko hrvatskih vinara koji su zajedno slali svoju robu i nesebičnom angažmanu Josipa Glušca, hrvatska vina su do krajnjeg potrošača u Kini stizala za samo dva mjeseca.

"To je izuzetno dobar i kratak rok, što je ujedno važno i za zadržavanje kvalitete vina. Naime, za vino je vrlo bitno da sama procedura, odnosno skladištenje ne traje predugo, posebice ne u metalnim kontejnerima koji mogu biti primjerice na suncu, što može itekako štetiti kvaliteti. Ne mora se dogoditi da će se vino pokvariti ako je dobro konzervirano, međutim zbog fizikalnih zakona, na visokim temperaturama tekućina se širi i može izbiti čep. Da bi to izbjegli, slali smo vina u kontejneru koji ima vlastito hlađenje, odnosno klima uređaj. Takvi kontejneri su skuplji, ali je zato naša roba sigurnija", pojašnjava Slavko Kalazić.

Slavko Kalazić, vlasnik Vinarije "Kalazić" u svom podrumu

Redoviti izvoz trajao je sve do 2019. godine, nakon čega je sve stalo, što se povezuje i s koronavirusom koji se krajem te godine pojavio u Kini. "Kada se cjelokupna situacija s pandemijom izazvanom koronavirusom smiri, očekujem da ćemo nastaviti izvoziti u Kinu. Ovo vrijeme iskoristili smo malo proučavajući navike i želje Kineza i utvrdili da za kinesko tržište nikako ne prolaze jeftina hrvatska vina, jer mi ne možemo biti konkurentni vinima iz Francuske, Italije, Španjolske, Čilea, Novog Zelanda, Australije, Južnoafričke Republike..., koji su puno veći proizvođači i koji mogu ići s niskim cijenama. Za razliku od njih, mi moramo imati cijene koje se kreću od pet do 15 eura po butelji, što je i potvrđeno na kineskom tržištu. Istodobno od takve cijene određenu korist, odnosno dobit imali bi i distributeri, ali i hrvatski vinari. Kada bi izvozili vino za dva eura po butelji, svi bi radili s minusom. Naš uvoznik, Josip Glušac složio se s tom konstatacijom, ustvrdivši da puno bolje ide prodaja u Kini skupih vina s poluotoka Pelješca, kao i predikatna vina iz Međimurja čije su boce od 20 do 50 eura. Mi ne možemo ni pojmiti koliko je Kina bogato tržište i po kvantiteti, ali i po platežnoj sposobnosti", napominje Slavko Kalazić.

Bitno je naglasiti da su Kinezi u posljednje vrijeme sve više ekološki osviješteni i cijene proizvodnju vina prirodnim putem, odnosno organska vina. Prije izvoza radi se analiza, ali i po dolasku u Kinu također, tako da se usporedi da li certifikati odgovaraju jedan drugome. Vino mora zadržati kvalitetu kao na prvom certifikatu i tek tada može postići dobru cijenu. Još jedna stvar je izuzetno bitna za bolji plasman vina na kinesko tržište. "Morate imati dobar marketing, što je u našem slučaju izostalo. Dobar marketing ne može postići jedan vinar iz Hrvatske, nego je potrebno udruživanje što više vinara i samo zajedničkim nastupom može se doći do uspjeha. Moglo bi se nešto napraviti i preko fondova iz Europske unije putem vinskih omotnica. Mislim da su poticaji preko 80 posto za marketing za treće zemlje u koje spada i Kina. S tim sredstvima jedno veće udruženje vinara iz Hrvatske moglo bi napraviti značajan iskorak u promidžbi vina u Kini. Dakako, sve te vinarije koje bi se udružila morale bi biti kompatibilne, ne samo po količini proizvedenog vina, nego i po podjednakoj kvaliteti. Izuzetno je važno pojavljivanje na sajmovima i raznim prezentacijama, jer teško da će netko kupiti vino ako ga ne kuša. Za razliku od francuskih vina, mi smo gotovo četiri puta jeftiniji, ali nimalo ne zaostajemo za kvalitetom. Međutim, tajna uspjeha prodaje vina u Kini je što su francuska vina izbrendirana, što je vrlo važno kod potencijalnih kupaca. S obzirom na situaciju s koronavirusom, izgubili smo dosta posla na domaćem tržištu, i nadam se da će se hrvatski vinari udružiti kako bi što uspješnije plasirali našu robu u inozemstvo" zaključio je Slavko Kalazić.

Sorte vina PP Orahovica

Još jedan proizvođač vina uspješno se prodaje na kineskom tržištu. Riječ je o PP Orahovici, čiji se vinogradi nalaze u samom srcu Slavonije.

Frankovka je najtraženije orahovačko vino u Kini

"PP Orahovica konstantno otvara tržište, a već nekoliko godina u našim vinima uživaju kineski ljubitelji dobre kapljice. U povodu toga posjetio nas je predstavnik kineskog tržišta George Shao koji je s predstavnicima PP Orahovica snimio i promotivni film o poduzeću i orahovačkim vinima. Cilj ovoga snimanja bio je da naši poslovni partneri u Kini dobiju još bolju sliku naših proizvoda, posebice crnih vina, jer u njima doista uživaju. George Shao se došao uvjeriti u autentičnost i podrijetlo vina koje Kinezi kušaju, da dolazi baš iz Hrvatske i iz Orahovice, i oduševio se. Ovo će nam još više otvoriti vrata tržišta u Kini, ali i šire, i nadam se da ćemo dovesti ljude iz cijeloga svijeta", rekla je Katica Petkov, voditeljica marketinga PP Orahovica.

George Shao, uz kineski i engleski, jako dobro govori i hrvatski.

Berba grožđa u vinogradima PP Orahovica

"Posebno me oduševljava podneblje i priroda oko Orahovice u kojima raste grožđe za fino vino. Ljudi iz PP Orahovica vrlo su ljubazni i posebno stručni, pa mi je doista lijepo održavati suradnju s njima. Posebno hvala enolozima PP Orahovica koja su ova vina predstavili u vrhunskom izdanju", zaključio je George Shao. (Ivica Korman)