Rasizam u SAD-u je ponižavanje i gaženje ljudskih prava
James Baldwin, Afroamerički pisac je 1962. povodom 100. obljetnice oslobođenja crnih robova u pismu nećaku napisao: “...i ovo je zločin za koji optužujem svoju zemlju i svoje sunarodnjake i za koji im nikada ni ja ni vrijeme ni povijest nećemo oprostiti, jer su uništili i uništavaju stotine tisuća života, a to ne znaju i ne žele znati.”
Foto: Visual People
Na žalost, skoro 60 godina kasnije, zločin iz Baldwinove optužbe još uvijek postoji. Američki Indijanci i dalje žive život kao građani drugog i prava im se krše. Afroamerikanca Georgea Floyda je bijeli policajac ubio pritiskom koljena na vrat. Amerikanci azijskog porijekla stalno trpe poniženja i napade na javnim mjestima. Sve ovo pokazuje kako se tumor rasizma u SAD-u i dalje neograničeno razvija.
Foto: Visual People
Uzmimo iskustvo Amerikanaca azijskog porijekla kao primjer. Sveučilište države Kalifornije je nedavno objavilo izvješće koje je pokazalo kako je 2020. broj zločina iz mržnje u cijelom SAD-u pao za 7% u odnosu na 2019., no, broj zločina iz mržnje prema Amerikancima azijskog porijekla je naglo narastao za 149%. Kako je prokomentirao New York Times: “tijekom epidemije bolesti COVID-19 Amerikance azijskog porijekla u SAD-u prati snažan osjećaj usamljenosti.”
Zapravo, nema izuzetka ni kod ostalih manjina u SAD-u. Trenutno je stopa procijepljenosti kod manjina u SAD-u daleko manja nego kod bijelaca. Prema podacima Zaklade Kaiser Family je do 6. travnja u 41 američkoj saveznoj državi u kojima je zaklada provodila istragu 28% bijelaca primilo najmanje jednu dozu cjepiva, dok je kod Latinoamerikanaca ta stopa 16%, a kod Afroamerikanaca 17%. List “USA Today” ja 11. travnja, objavio kako je Rochelle Walensky, direktorica američkog CDC-a, rekla kako je problem rasizma postao “velika prijetnja javnom zdravstvu”.
Očito je kako u SAD-u, rasizam sveobuhvatno, sustavno i dosljedno postoji. Nadmoć bijelih se širi cjelokupnim američkim društvom, a ljudska prava manjina su ponižavaju. To je uzrokovalo nezabilježene podjela u društvu te zemlje i razotkrilo licemjernost američkih ljudskih prava.
Foto: VCG
Krajem kolovoza 1963. je Martin Luther King izrazio želju “da njegovo četvero djece jednoga dana živi u naciji u kojoj nitko neće o njima donositi sud na osnovi boje kože, nego prema njihovom karakteru.” No ljudi se pitaju, kada će se njegov san ostvariti?
