Hrvatski premijer Andrej Plenković: "17+1 je jedinstvena inicijativa koja gradi mostove između Europe i Azije"
Virtualni sastanak inicijative Kina+17 (zemlje Srednje i Istočne Europe) imao je velik i pozitivan odjek u hrvatskoj javnosti. Kao službeni predstavnik Republike Hrvatske sudjelovao je premijer Andrej Plenković koji se tom prigodom zahvalio kineskim vlastima na pomoći u nabavi zaštitne opreme i drugih potrepština na početku pandemije jer su time spašeni mnogi životi.
Inače, posljednji sastanak na vrhu te inicijative, osnovane 2012. godine, održan je 2019. godine u Dubrovniku.
Na ovom se summitu susreću šefovi vlada iz Kine i 17 europskih zemalja srednje i istočne Europe: 11 članica Europske unije (Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), te pet nečlanica Europske unije (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija).
Inače, kao što je poznato, inicijativa je osnovana je 2012. godine kao inicijativa kineske vlade s ciljem promicanja poslovanja i ulagačkih odnosa između tih država, a unutar okvira kineske inicijative Novog Puta svile, službenog imena "Inicijativa Pojas i put". Posebna kooperacijska platforma između država Srednje i Istočne Europe i Kine izrasla je nakon ekonomskog i trgovinskog foruma Kina - Srednja i Istočna Europa održanog u Budimpešti 2011. godine. Od summita u Hrvatskoj (Dubrovniku), 2019. godine i Grčka je postala dijelom inicijative. Područja kooperacije su: trgovina i ulaganja, povezanost, financije, poljodjelstvo, znanost i tehnologija, zdravstvo, kultura, odnosi među narodima. Nacionalni koordinatori redovno se susreću, svaki predstavlja svoju zemlju i podupire ga Tajništvo Kina - CEEC kojemu je sjedište u Pekingu
Hrvatski premijer je u videoobraćanju inicijativi, održanoj u utorak, 9. veljače, čiji su sastanci uživo odgođeni zbog pandemije koronavirusa, rekao kako je Kina+17 "jedinstvena inicijativa koja gradi mostove između Europe i Azije", te je komplementarna Europskoj uniji.
- Prije dvije godine (2019.), održao se posljednji fizički summit 17+1 u hrvatskom gradu Dubrovniku. Summit je ustinu bio povijesni budući da smo proširili suradnju i u nju uključili Grčku. Svi smo s veseljem očekivali naš sastanak u Pekingu 2020. godine, ali pandemija je nažalost promijenila našu stvarnost - istaknuo je premijer Andrej Plenković, dodavši kako je ovaj virtualni sastanak održan "Kako bi otišli korak dalje u jačanju naše suradnje započete prije jednog desetljeća".
Hrvatski premijer je također naglasio kako nas je globalna kriza izazvana koronavirusom stavila pred izazove bez presedana koji su nas prisilili na ubrzanje promjena.
- Ovaj izazov moramo vidjeti i kao priliku za bolje upravljanje digitalnom i zelenom tranzicijom. Pandemija je pokazala važnost i dobrog upravljanja i multilateralne suradnje. Globalna suradnja pomogla nam je svima u zaustavljanju bolesti, u razvijanju učinkovitog cjepiva i u nabavci dovoljno medicinske i zaštitne opreme. Uz to, zajednički napor solidarnosti bit će nam presudni kako bismo cjepivo isporučili svima, što je glavni preduvjet za okončanje pandemije - naglasio je premijer Plenković.
Iz ovog prethodno navedenog može se zaključiti kako će Hrvatska surađivati sa svim svojim partnerima koji su predani učinkovitom multilateralizmu, slobodnoj trgovini temeljenoj na jednakim pravima, reciprocitetu i jednakom pristupu tržištu, programu održivog razvoja i jačanju klimatske otpornosti i ugljične neutralnosti.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izuzetno je povoljno ocjenio inicijativu 17+1, posebno naglasivši kako je ova suradnja, (ponajviše na gospodarskom planu), zemalja srednje i istočne Europe i Kine jedinstvena i izgrađuje mostove između Europe i Azije, nadopunjavajući tako vlastite napore unutar Europske unije. Pri tome je iskazao uvjerenje kako ova suradnja kroz razmjenu dobrih praksi nudi privilegirani okvir za pojačani i brzi oporavak i Europe i Kine u narednom razdoblju. Upravo to je smjernica za zajedničko djelovanju na postpandemijskom oporavu društva i gospodarstva u cjelini.
Kao što je poznato, Republika Hrvatska se zalaže za praktičnu suradnju radi povećanja ulaganja i poticanja uravnotežene trgovinske razmjene. S tim u svezi, Hrvatska je posebno usmjerena na područja infrastrukture, znanosti i inovacija, kao i na turizam, mobilnost, te mala i srednja poduzeća. Kao jedan od najboljih primjera odlične suradnje između Hrvatske i Kine, premijer Andrej Plenković naveo je projekt Pelješkog mosta, koji financira Europska unija, a gradi ga kineska tvrtka. "To je vodeći primjer vrste konkretnih i opipljivih projekata na koje bi se Hrvatska htjela usredotočiti", istaknuo je Plenković u svom izlaganju na summitu 17+1.
Dakako, gradnja Pelješkog mosta nije jedini zajednički kapitalni projekt Hrvatske i Kine. Naime, sljedeći značajan projekt je hrvatsko-kineski vjetropark NORINCO, najveće kinesko ulaganje u čistu energiju u Hrvatskoj. Prema sadašnjim planovima, ovaj projekt će biti dovršen do kraja 2021. godine. Ne treba zaboraviti ni realizaciju uspješnog sporazuma koji dopušta izvoz hrvatskih mliječnih proizvoda u Kinu, a u Hrvatskoj se nadaju sličnom napretku za proizvođače mesa, ribe i meda.
Osim uspješne gospodarske suradnje, premijer Andrej Plenković osvrnuo se i na humanitarni aspekt suradnje između Hrvatske i Kine: " Ne smijem zaboraviti spomenuti u kojoj je mjeri okvir suradnja 17+1 bio od koristi i kad je počela pandemija. Naša suradnja omogućila je nabavu dovoljnih količina medicinske zaštitne opreme iz Kine. To je osiguralo pravodobnu i zadovoljavajuću opskrbu i zahvalni smo podršci premijera Narodne Republike Kine Li Keqiangu koji je uložio velike napore kako bi se spasili mnogi životi", istaknuo je premijer Andrej Plenković.
Za Republiku Hrvatsku izuzetno je značajno što će u ovoj godini zaključiti sporazum sa Slovenijom i Kinom o uspostavi sportskog centra 17+1, tako da će Hrvatska postati centar za ljetne sportove, a Slovenija za zimske sportove. Što se tiče obrazovanja, Hrvatska će u ovoj godini i potpisati Memorandum o uzajamnom priznavanju diploma u visokom obrazovanju, a na području turizma, uspostaljena je nagrada Marko Polo, te će se na taj način odati priznanje najboljim turističkim proizvodima koji uključuju najmanje tri zemlje sudionice suradnje 17+1.
Ugledni hrvatski ekonomski analitičar Damir Novotny, prokomentirao je za Kineski Radio Internacional inicijativu 17+1, s posebnim naglaskom pozicije Republike Hrvatske u ovoj gospodarskoj asocijaciji.
"Hrvatska je uglavnom orijentirana na lokalno povezivanje, osnosno na međunarodnu gospodarsku suradnju sa zemljama iz Europske unije, što je i logično, jer je njezin punopravni član. Međutim, današnja stvarnost je takva da Hrvatska mora biti otvorena za globalne inicijative, odnosno za velika tržišta i izvan Europe. Veseli izjava kineskog predsjednika Xi Jinpinga kako Narodna Republika Kina u sljedećih pet godina planira iz zemalja srednje i istočne Europe uvesti robu vrijednu više od 170 milijardi dolara te će povećati uvoz iz tih zemalja, kako bi u idućih pet godina uvozila dvostruko više poljoprivrednih proizvoda iz zemalja te regije i povećala vrijednost poljoprivredne trgovine za 50 posto. Zasigurno će i Hrvatska uzeti dio tog kolača, no to će uglavnom ovisiti o hrvatskim poduzetnicima, odnosno koliko će biti sposobni dogovoriti poslove s Kinom. Istodobno, ne treba smetnuti s uma da je NR Kina ogromno tržište i da svatko može pronaći prostora za plasman svoje robe u ovu najmnogoljudniju zemlju svijeta. Hrvatska je sa svojim proizvodima za sada vrlo skromna na kineskom tržištu, ali ovakve inicijative poput summita 17+1 otvaraju vrata mnogima koji do sada nisu poslovali s Kinom. Osim izvoza robe, postoje i drugi načini gospodarske suradnje između Hrvatske i Kine, a najbolji primjer je projekt gradnje Pelješkog mosta, čiji je izvođač Kineski konzorcij predvođen tvrtkom China Road and Bridge. Nadalje, tu je i projekt hrvatsko-kineski vjetropark NORINCO (gradi ga državna kineska tvrtka Norinco International Cooperation Ltd. ), najveće kinesko ulaganje u čistu energiju u Hrvatskoj. Projekt vjetroparka uključuje izgradnju 39 vjetroagregata, od čega se čak 29 stupova nalazi na području grada Senja. Ostalih deset u općini Brinje. Prema procjenama, vjetroelektrana bi godišnje proizvodila 530 milijuna kWh električne energije. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 230 milijuna eura, a sam vjetropark operativno bi se koristio sljedeće 23 godine. Dakle, sve su to veliki projekti koji su itekako značajni za Hrvatsku, ali i za jačanje hrvatsko-kineskih odnosta na području gospodarstva", zaključio je ekonomski analitičar Damir Novotny.
(Ivica Korman)
