“Kineski kroz igru”: Besplatne radionice za upoznavanje najstarijeg živog jezika na svijetu
Sa kineskim jezikom koji koristi najveći broj ljudi i čiji karakteri predstavljaju jedini živi stari jezik na svijetu, upoznavali su se kotorski osnovci tokom četiri ciklusa besplatnih edukativno-kreativnih radionica 'Kineski kroz igru' u organizaciji Kulturnog centra 'Nikola Đurković' Kotor, Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i Udruđenja za promociju sinologije Kotor.
Posvećeni učenju kineskog jezika: Privatna arhiva
Kreatorka radionica i predavač je dr Jelena Stjepčević, sinološkinja i predsjednica Udruženja za promociju sinologije Kotor a vode se uz asistenciju bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo.
Prema riječima Stijepčević koja je govorila za China Media Group, to je koncept koji je nastao u želji da se osnovcima na kreativan i zabavan način približi jedna oblast sa kojom se susreću prvi put, otkrivajući pritom fascinantnu kinesku kulturu, spajajući lingvističke elemente sa kulturološkim pojmovima.
Ciljevi radionice
Prvi ciklus radionica počeo je u martu 2019. godine u toku kojeg su održane četiri a bio je namijenjen osnovcima uzrasta od 6 do 12 godina. Tokom prvog ciklusa, na svakoj od njih bilo je prisutno dvadesetoro do dvadeset petoro djece.
Stijepčević tokom radionice
Sa Stijepčević smo razgovarali o osnovnom cilju radionice.
“Uvijek naglašavam da se ne radi o kursu jezika već o građenju osnove za nastavak izučavanja kineskog jezika kod osnovaca kao drugog stranog jezika i kultivisanje zainteresovanosti za daljim izučavanjem ovog jezika. Stoga smo se i odlucili za pristup učenju preko interaktivnih zabavnih metoda” pojasnila je naša sagovornica.
Navodi da su djeci uspjeli da približe najznačajnije aspekte kineskog pisma i neke aspekte govornog jezika.
„Djeci predškolskog uzrasta i osnovcima potrebno je prilagoditi program da bi se lakše usvojili govorni akspekti jezika. Da bi izučavali ovaj jezik i pismo uz pomoć latinične transkripcije odnosno pinyin-a bilo bi optimalno da djeca krenu od osme godine. Naša zamisao je bila da ponudimo takvu vrstu sadržaja koja predstavlja novitet u Kotoru kada govorimo o osnovcima. Počeli smo od ideje da se održi jedna edukativno kreativna radionica koja bi sadržala različite segmente. Međutim, zbog velikog interesovanja nakon prvog druženja, organizovali smo ciklus od četiri radionice sa različitim ciljevima što se pokazalo kao dobar pristup. Sada iza sebe imamo četiri ciklusa radionica. Cilj nam je bio i da pokažemo da je izučavanje kineskog jezika proces i projekat na duge staze, da ga ne treba vremenski ograničavati jer ono u velikom broju slučajeva postaje doživotna fascinacija kao i da olakšamo djeci dalje izučavanje ovog jezika ukoliko se odluče za taj korak“ istakla je Stijepčević.
Atmosfera na radionicama
Govoreći o metodama koje se koriste u radu sa djecom, Stijepčević naglašava da su krenuli od pisma, koje, kako kaže, samo po sebi fascinira i privlači najviše pažnje početnika.
“Veoma je bitan pristup odnosno način na koji će se predstaviti polaznicima. Prvo sto pokušavamo djeci približiti na radionicama a to je ujedno i najteže objasniti - da kinesko pismo nije alfabetsko i da kinesko pismo sadrži karaktere odnosno znakove Ono što su djeca pitala je kada ćemo učiti slova. Dakle, naš prvi zadatak je bio da ukažemo na postojanje prije svega - da karakter nije slovo, da postoje piktogrami(prosti karakteri) koji su prvi znakovi kineskog pisma i da piktogrami predstavljaju pojednostavljenu stvarnost” navodi ona.
Naša sagovornica objašnjava i da su u okviru ,,Igre znakovima'' ponuđene razne aktivnosti otkrivanja pisanog jezika.
“Sa jedne strane od djeteta se tražilo da prepozna i oboji grafičke djelove znaka. Sa druge strane djetetu se skretala pažnja na postojeći odnos između elemenata u prirodi i postojećih znakova. Pored ovih aktivnosti ukazivano je na odnos između drevnih znakova i savremenog pisma” dodala je ona.
Tematske radionice
,Kineski kroz igru' podrazumijeva, prema riječima Stijepčević i radionice iz oblasti sinologije odnosno nauke o Kini, kineske mitologije i radionice posvećene načinu obilježavanja najznačajnijih datuma u kineskoj kulturi i one su uvijek najposjećenije.
„Kada su okolnosti dozvolile, povodom dječije nedjelje, sa početka Četvrtog ciklusa edukativno-kreativnih radionica 'Kineski kroz igru' a u duhu obilježavanja Nacionalnog dana Kine (1. oktobar) i Festivala sredine jeseni, drugog po značaju među četiri tradicionalna kineska festivala, organizovali smo izložbu ovih radova 7. oktobra u Galeriji Kulturng centra“ rekla je Stijepčević.
“Festival sredine jeseni”
Četvrti ciklus radionica ,,Kineski kroz igru'' počeo je 12. oktobra prošle godine tematskom radionica pod nazivom ,,Festival sredine jeseni''.
Podsjećajući da je ovaj praznik žetve, punog mjeseca i porodičnog nakon Kineske Nove godine, drugi najveći tradicionalni kineski festival, Stijepčević navodi da su na ovoj tematskoj radionici polaznici u toku predavanja praćenog prezentacijom, pjesmama i video materijalom učili o porijeklu i simbolici ovog praznika odnosno uporištu koje način njegovog proslavljanja ima u kineskoj kulturi, običajima, tradicionalnoj hrani i piću koja se ovom prilikom priprema, ,,Mjesečevim kolačima'', legendi o Chang’e boginji mjeseca čiji lik prožima mnoge običaje u vezi sa ,,Festivalom srednje jeseni'' u Kini.
“Ovo je bila prilika da se kroz pjesmu i ,,Igru znakovima i brojevima'' nauči nešto više o ključnim terminima koji su u vezi sa ovim praznikom, načinu čestitanja na kineskom jeziku uz pisanje jednostavnijih ključnih karaktera” navodi Stijepčević.
Kad su u pitanju rezultati i ono što je ostvareno, Stijepčević navodi da su ciljevi koje su na ovim radionicama postavili u potpunosti postignuti.
“Mada treba imati u vidu da je sat i trideset minuta sedmično upoznavanja sa kineskim nedovoljno, imajući u vidu kompleksnost i bogatstvo ovog jezika. Za ozbiljnije izučavanje kineskog potrebno je puno rada i discipline, to je neminovnost i činjenica. Nadam se da smo kroz ovaj pristup probudili zainteresovanost naših polaznika za dalje otkrivanje ovog sve značajnijeg jezika” zaključila je Stijepčević. (Jovana Đurišić)
