Poslušajte iskrene riječi građana iz Xinjianga koje razotkrivaju laž o prisilnom radu

Dvadeset i prvog prosinca je Shirali Mamtmin iz Hotana u kineskoj Autonomnoj regiji Ujgura Xinjiang na tiskovnoj konferenciji o pitanjima povezanim s Xinjiangom na pitanje o postojanju prisilnog rada u Xinjiangu“ odgovorio s: „Želimo se zaposliti izvan svog zavičaja radi bolje plaće i više stručnih znanja i tako svojim rukama poboljšati život, zar nas drugi trebaju prisilno tjerati na takvu želju?!“.

-- Odakle potječu laži o prisilnom radu u Xinjiangu?

Od ove godine pojedine protukineske ekipe iz SAD-a i zapadnog svijeta, s izgovorom ljudskih prava, neprestano šire senzacionalističke priče o prisilnom radu u Xinjiangu, čime su potaknuli izradu nacrta zakona o sankcijama kineskim dužnicima, vlastima i poduzećima u Xinjiangu. Razlog iza toga su, osim gospodarskih interesa, zle namjere pojedinih američkih političara za narušavanje odnosa među etničkim grupama u Kini, izazivanje međunarodne pozornosti i dovođenje do pogrešnog razumijevanja Kine u međunarodnoj javnosti, radi blaćenja Kine i suzbijanja njenog razvoja.

Priče o takozvanom prisilnom radu su fabricirali Adrian Zenz, protukineski znanstvenik porijeklom Njemačke i Australski institut za stratešku politiku (eng. Australian Strategic Policy Institute, ASPI), u suradnji s drugim pojedincima i institucijama. U ožujku ove godine je američki nezavisni portal „The Grayzone“ objavio dugačak članak koji navodi kako su laži o kineskom Xinjiangu zapravo „iznenadni marketinški napad“ koji su isplanirale protukineske ekipe iz SAD-a i Australije, s namjerom pokretanja novog Hladnog rata i zarade od rata. Što se tiče Australskog instituta za stratešku politiku, mediji iz te zemlje su već više puta objavili kako je riječ o organizaciji koju financiraju američki obrambeni i diplomatski organi i trgovci oružjem, a koja naročito fabricira razne protukineske laži.

-- Niz politika osigurava zaposlenost u Xinjiangu

Upravo su stabiliziranje zaposlenosti i osiguranje života građana važno jamstvo kineske politike za dosljednu stabilnost gospodarstva, na koje kineska vlada gleda kao na ključan čimbenik u osiguravanju dugoročnog mira i interesa raznih etničkih grupa. Kakvo je stanje zaposlenosti građana u Xinjiangu? Činjenice su najbolji dokazi.

U rujnu i listopadu ove godine je Kina objavila „Bijelu knjigu o osiguranju rada i zaposlenosti u Xinjiangu“ i „Istraživačko izvješće o zaposlenosti nacionalnih manjina u Xinjiangu“, čime je praktičnim podacima i rezultatima terenskih istraživanja jasno pokazala kako u Xinjiangu ne samo da ne postoji tzv. prisilni rad, već i zahvaljujući pozitivnoj politici zapošljavanja kineske vlade građani nacionalnih manjina imaju veću želju, samostalnost i slobodu u poslu. Prema statistici je od 2014. oko 117 tisuća građana iz Xinjianga radilo ili upravo radi u drugim pokrajinama diljem Kine.

-- Istinska priča građana u Xinjiangu

Na tiskovnoj konferenciji 21. prosinca je 23-godišnja Pazaliya Turson ispričala svoju priču. Već nakon godinu dana rada u Aksuu u Xinjiangu joj je mjesečna plaća narasla s oko 2000 yuana na oko 5000 yuana, čime je uspjela poboljšati svoj život i život cijele obitelji. „Vrlo sam zadovoljna sadašnjim poslom i životom, slobodna sam i sretna,“ rekla je Turson.

Njihove priče pokazuju stvarnu situaciju stotine tisuća radnika iz Xinjianga. Trenutno se Xinjiang nalazi na najboljem razdoblju razvoja u povijesti. Zahvaljujući politikama za zaposlenost i druge sektore je ta kineska autonomna regija iskorijenila apsolutno siromaštvo. Kada bi svi strani prijatelji bez predrasuda posjetili Xinjiang bi na licu mjesta došli do ispravnog zaključka. Adil Junus, izaslanik parlamenta Kirgistana je rekao: “Često putujem u Xinjiangu, a nikad nisam tamo vidio tzv. prisilni rad.“

-- Nitko im ne može oduzeti pravo na ljepši život

Građani Xinjiangu su svojim pričama dokazali kako su politike kineske vlade snažno jamstvo stabilnosti i razvoja te regije, jer su u skladu sa željama građana za ljepšim životom i prolaze ispit svijeta. Što se tiče glasina i zapadnih protukineskih laži je Shirali Mamtmin odlučnim riječima pokazao pravo mišljenje svojih sugrađana: “nitko nam ne može oduzeti pravo na ljepši život.“