Dobri rezultati vanjsko-trgovinske razmjene Hrvatske i Kine unatoč pandemiji koronavirusa, Najveće gubitke trpi turizam

Posljednjih desetak godina u konstantnom je porastu gospodarska razmjena roba i usluga između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine. Iako brojke nisu ogromne, za Hrvatsku je itekako bitno da ima tako velikog trgovinskog partnera, jer Kina je među najvećim gospodarskim silama svijeta.

Prema veličini bruto domaćih proizvoda (BDP), Kina je drugo po veličini svjetsko gospodarstvo. Dok istodobno nezaustavljivo raste kinesko gospodarstvo, kao i standard stanovništva, razvija se i njezino tržište. Stoga je osvajanje ovog tržišta svakako poželjno za rast izvoza tvrtki pojedinačno, ali i na nacionalnoj razini.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori je primijećeno veće zanimanje tvrtki za sudjelovanje na kineskom tržištu. Kontinuirano raste i broj upita o kineskom tržištu, a takvi se upiti najčešće odnose na carinsku regulativu i potrebne certifikate, pronalazak ili provjeru potencijalnih poslovnih partnera u Kini. Povećava se i stvarna prisutnost hrvatskih tvrtki na tržištu Kine, bilo joint-venture partnerstvima ili otvaranjem predstavništava. Primjerice, posljednjih nekoliko godina u Kini su prisutne hrvatske tvrtke Končar, Uniline, Badel1862 i Podravka.

Hrvatska u robnoj razmjeni s Kinom očekivano ostvaruje znatan vanjskotrgovinski deficit, pri čemu je vrijednost uvoza u 2016. godini bila gotovo osam puta veća od izvoza. Gledano u konkretnim brojkama, Hrvatska je 2016. u Kinu izvezla robe u vrijednosti od 83,845.000 američkih dolara, dok je istodobno uvezla 645,443.000 USD. Vrijednost izvoza na kinesko tržište u protekle je dvije godine činila oko 0,6 posto ukupnog izvoza iz Hrvatske, dok je uvoz iz Kine u ukupnoj vrijednosti uvoza sudjelovao s približno 3 posto.

Podaci Državnog zavoda za statistiku RH i Hrvatske gospodarske komore - Sektora za međunarodne poslove i Europsku uniju ukazuju na činjenicu da je robna razmjena između Hrvatske i Kine iz godine u godinu sve veća, a rekordna je bila 2018. godina. Naime, te godine Hrvatska je u NR Kinu izvezla robe u vrijednosti od 158,414.000 američkih dolara, dok je istodobno uvoz bio 1,110.820.000 USD. Ove brojke do sada nisu premašene, a i dalje je vidljivo da Hrvatska ostvaruje vanjskotrgovinski deficit.

To nije ništa čudno kada se zna da je Kina drugo po veličini gospodarstvo u svijetu i da mi sa našim malim proizvodnim kapacitetima ne možemo ozbiljnije konkurirati kada je u pitanju izvoz u ovu najmnogoljudniju zemlju svijeta. Istodobno, raduje nas činjenica da nas u Kini smatraju važnim partnerom, posebice nakon našeg ulaska u Europsku uniju. Upravo tu vidimo prigodu da našim partnerima iz Kine budemo svojevrsni most za ulazak u zemlje Europske unije - ističu u Sektoru za međunarodne poslove i EU Hrvatske gospodarske komore.

Teško je ne spomenuti situaciju oko pandemije koronavirusa, koja je uticala na gospodarstvo u cijelom svijetu, a ne samo u trgovinskoj razmjeni između Hrvatske i Kine.

Iako je od pojave koronavirusa dosta toga stalo, moramo sa zadovoljstvom ustvrditi kako je robna razmjena između Kine i Hrvatske tek neznatno smanjena. Naime, u prvih šest mjeseci 2019. godine (dakle prije COVID-19), Hrvatska je u Kinu izvezla robe u vrijednosti od 68,109.000 američkih dolara, a uvezla 506,827.000 USD. U istom razdoblju ove godine, u Kinu smo izvezli robe u vrijednosti 51,273.000 USD, a uvezli 533,990.000 USD. Dakle, izvoz nam se u prvih šest mjeseci smanjio za nešto više od 20 posto, što nije tako poražavajuće s obzirom na situaciju s pandemijom koronavirusa. S druge strane, uvoz iz Kine nam se čak povećao u prvih šest mjeseci ove godine, ali to možemo povezati i s uvozom medicinskih potrepština koje su povezane s COVID-19 (zaštitne maske, gumene rukavice, dezinficijensi...) - navode u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Što se tiče strukture robne razmjene, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u prvih šest mjeseci ove godine u Kinu najviše izvezla obrađenog drveta raznih vrsta u vrijednosti od 12.964.091 USD (udjel izvoza iznosi 25 posto), zatim motornih vozila za posebne namjene (7,193.528 USD - 14 posto), strojeva za obradu i preradu gume ili plastične mase (4,010.765 USD - 7,8 posto), pripravaka koji se koriste u prehrani životinja (3,321.664 USD - 6,4 posto), mramor, travertin, ekozin i drugo vapnenačko kamenje za spomenike ili kamen za građenje (2,613.520 USD - 5,09 posto)... U istom razdoblju, Hrvatska je iz Kine najviše uvezla električnih generatorskih agregata i rotacijskih pretvarača u vrijednosti od 40,444.625 USD (udjel izvoza 8,38 posto), trenirki, skijaške odjeće, kupaćih kostima i ostale odjeće (36,264.655 USD - 7,51 posto), ostalih gotovih proizvoda, uključujući modne krojeve za odjeću (28,614.502 USD - 5,93 posto), strojeva za automatsku obradu podataka (24,023.000 USD - 4,98 posto), električni aparati za žičnu telefoniju i telegrafiju (21,760.329 USD - 4,51 posto)...

Za razliku od razmjene roba, kada je riječ o razmjeni usluga, posebice turizmu, posljedice pandemije izazvane koronavirusom itekako se osjete u vidu dolazaka kineskih turista u Hrvatsku. Naime, nakon što je 2018. i 2019. godine broj dolazaka turista iz Kine u Hrvatskoj bio u ekspanziji, ove godine bilježi se značajan pad, ali iz potpuno objektivnih razloga. No krenimo redom.

U 2018. godini zabilježen je dolazak više od 300.000 kineskih turista, ostvareno je 345.293 noćenja, a godinu dana kasnije taj broj se udvostručio i Hrvatsku je posjetilo više od 600.000 turista iz Kine, s približno 772.000 noćenja. Krajem 2019. godine, ankete su pokazale da će u 2020. biti još više turista, ali pandemija koronavirusa je sve to zaustavila.

- Već u prvim danima veljače ove godine u Hrvatskoj je bio primjetan manji intenzitet turističkog prometa iz Kine, što je posljedica sveobuhvatnih i strogih mjera kineskih vlasti s ciljem sprečavanja širenja koronavirusa. Ipak, oni koji su se zatekli u putovanju Europom tijekom izvanredne situacije, nastavili su ta putovanja. Prije toga, odnosno u siječnju i prvih nekoliko dana veljače, 2020. godine, u Hrvatsku je došlo 4400 turista iz Kine, ostvareno je 7600 noćenja, što je porast od 49 posto u odnosu na isto vrijeme u 2019. Takav rast smo nekako i planirali, kao rezultat provedenih aktivnosti kojima se poticao daljnji promet iz Kine. No, nakon toga sve je stalo, širenje koronavirusa zahvatilo je cijeli svijet, a turizam na globalnoj razini bilježi velike gubitke. Dakako, cijele ove godine pratimo razvoj situacije i nadamo se da će se sve do kraja godine, ili barem na proljeće stabilizirati, i da će se turizam ponovo pokrenuti - ističe Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, te dodaje kako su u stalnoj komunikaciji s predstavništvom HTZ-a u Kini, kako bi imali što preciznije podatke oko eventualnih turističkih aranžmana ili barem upita za putovanje u Hrvatsku.

"Aktivno pratimo situaciju i putem našeg ureda, odnosno predstavništva u Šangaju, kao i ostali turistički subjekti i kineski partneri u Hrvatskoj, koji se pridržavaju jasnih naputaka koje je dala kineska Vlada, ali i njihova krovna udruga turoperatora", zaključuje Kristjan Staničić.

Sudeći prema trendovima, za vjerovati je kako će i u buduće mnogim Kinezima Hrvatska biti jedna od glavnih turističkih destinacija u Europi, dakako kada se epidemiološka situacija popravi. (Ivica Korman)