Kako je rasna diskriminacija postala beskrajna noćna mora američkog društva?

Foto: CFP

Ovih dana se neprestano održavaju prosvjedi protiv rasne diskriminacije. Poslijepodne 29. kolovoza po nekoliko tisuća građana na ulicama u gradu Kenosha, Wisconsina, održalo mirni prosvjed, pozivajući na ravnopravnost i pravdu za Jacoba Blakea, Afroamerikanca kojeg je ustrijelila i ranila policija. Na skupu povodom 57. obljetnice poznatog govora Martina Luthera Kinga „Imam san“ za jednakost prava, je, saznavši za nekoliko desetina tisuća ogorčenih prosvjednika protiv rasne diskriminacije, najstariji sin Martina Luthera Kinga rekao kako su se SAD, umjesto da su se pretvorile u zemlju kakvu je očekivao njegov otac, pretvorile u „noćnu moru“.

Foto: CFP

-- Niz pucnjava izazvalo prosvjede Afroamerikanaca

U ožujku ove godine je Breonna Taylor, Afroamerikanka iz grada Louisvillea, ubijena u pucnjavi policajaca koji su upali u njenu kuću tražeći krijumčara droge, ali nisu pronašli nikakvu drogu u njenoj kući. U svibnju su Georgea Floyda, Afroamerikanca, bijeli policajci ubili pritiskom koljena na vrat i prikucavanjem na tlo. Prije tjedan dana je Jacob Blake, Afroamerikanac iz grada Minneapolisa, paraliziran u policijskoj pucnjavi kada je ustrijeljen 7 puta u leđa, što su Blakeova tri maloljetna djeteta promatrala iz automobila pored kojeg se odigrala tragedija …

Samovoljni napadi na nevine, ubojstva koljenima te niz pucnjava, brutalnosti i dvostrukih mjerila američke policije prema Afroamerikancima su diljem zemlje izazvali sve jače prosvjede građana protiv rasne diskriminacije.

Foto: CFP

-- Rasni odnosi nikad nisu popravljeni

Iako je rasna segregacija prema Afroamerikancima postupno ukinuta nakon sredine 20. stoljeća, zbog strukture unutrašnje politike, povijesni tradicije i ideologije, rasni odnosi u SAD-u se nikad nisu suštinski popravili. Od 2016. se u SAD-u obnavlja „Bijela nadmoć“, a demonstracije ekstremnih desničara u Charlottesville 2017. i incidenti rasnog terorizma nakon toga, su pogoršali situaciju.

-- Epidemija povećava rasnu neravnopravnost

Izbijanje epidemije COVID-19 je povećalo rasnu neravnopravnost u SAD-u. Nedavno je portal CNN-a u članku naslovljenom Američka rasna neravnopravnost je smrtonosna kao COVID-19, citirajući objavu Elizabeth Wrigley-Field, istraživačice društvenih odnosa sa Sveučilišta Minnesote, objavio kako epidemija bolesti COVID-19 predstavlja neproporcionalni udar na Afroamerikance, „i sigurno će se povećati razliku udjela smrtnosti među rasama“. U ovom članku je također Olubukola Nafiu, pomoćni profesor pedijatrije i anesteziologije u Državnoj dječjoj bolnici u Ohiju, citiran kako je rekao da uzroci razlika u zdravstvenom stanju među rasama odražavaju nejednakost u društvenom i ekonomskom statusu, prilikama za pristup medicinskim uslugama, stanju osiguranja, kvaliteti bolnica itd..

-- Američka dvostranačka politika nema rješenje

U američkoj dvostranačkoj politici je bijeg od odgovornosti postao normalan i obje strane koriste javno mnijenje za svoje interese, ali rijetko praktično reagiraju na rasna pitanja. List New York Times“ je nedavno u objavio kako je s jedne strane američkom policijskom sustavu, suočenom s prosvjedima protiv rasne diskriminacije, hitno potrebna reforma, a s druge strane, na nedavno završenom Kongresu Republikanske stranke nije obraćena velika pozornost na stanje Afroamerikanaca, već je istaknut „gubitak kontrole“ zbog prosvjeda.

Lako je primijetiti kako su apsolutna kontrola državne moći bijelaca porijeklom iz Europe i sustavna diskriminacija drugih rasa dvije suštinske značajke rasnih sukoba u SAD-u. Također su rezultat nepremostivog jaza za etničke manjine s kojim se suočavaju u raznim područjima društva i gospodarstva, u usporedbi s bijelcima. Drugim riječima, rasna diskriminacija, kao kronična bolest američkog društva nikad nije izliječena, već se pogoršala u raznim sukobima i nasilju. Etničke manjine u SAD-u doista „ne mogu disati.“