Tajna iza „čuda u Shenzhenu“

Foto: VCG

Dvadeset i šestog kolovoza je obilježena 40. obljetnica osnutka Posebne gospodarske regije Shenzhen. Tijekom 40 godina se Shenzhen, od zaostalog poljoprivrednog okruga na granici izgradio u međunarodnu inovativnu metropolu punu vitalnosti, a lokalni BDP je narastao s nepunih 200 milijuna yuana na skoro 2,7 bilijuna yuana. Časopis „The Economist“ iz Velike Britanije je prokomentirao da je „među više od 4000 posebnih gospodarskih regija na svijetu, najuspješniji primjer bez sumnje 'čudo u Shenzhenu'.“ Ezra F. Vogel, prestižni stručnjak o kineskim pitanjima iz SAD-a je u uvodu svoje knjige naslovljene „Učenje od Shenzhena - Kineski eksperiment nakon Maoa od posebne zone do uzornog grada“ također ustvrdio: “na svijetu ne postoji nijedan grad čija brzina razvoja bi mogla premašiti Shenzhen, riječ je o južnim vratima Kine prema svijetu.“

-- Brzina Shenzhena: „Vrijeme predstavlja bogatstvo, a učinkovitost je važna kao život.“

„Izgrađen je cijeli kat zgrade u tri dana,“ je rečenica koja se često spominje kada se opisuje brzina Shenzhena. Riječ je o Zgradi Centra međunarodne trgovine u Shenzhenu koja je dovršena krajem 1985., a čija je brzina izgradnje postavila novi rekord u građevinarskoj povijesti Kine te je projekt postao simbol brzine Shenzhena. Ljudi koji marljivo rade u ovom gradu uvijek vjeruju da „vrijeme predstavlja bogatstvo, a učinkovitost je važna kao život“, taj slogan je godinama poticao tamošnje ljude da napreduju svojim naporima. Iza svega ovoga stoji ambicija Kine u reformi i otvaranju prema svijetu.

-- „Shenzhen je vjetrokaz kineskog gospodarstva.“

Osamnaestog prosinca 1978. je Kina službeno krenula velikim putem reforme i otvaranja prema svijetu te socijalističke modernizacije. Dvadeset i šestog kolovoza 1980. je osnovana Posebna gospodarska regija Shenzhen, što je svijet protumačio kao početak pokretanja velike preobrazbe Kine. Prije 40 godina je ova posebna gospodarska regija postala prva u Kini koja je počela reformu gospodarskog sustava prema tržišnom, čime je uspostavila osnovni institucionalni okvir socijalističkog tržišnog gospodarstva i odigrala ulogu eksperimentalnog polja kineske reforme. Stephen S.Roach, visoki istraživač američkog Sveučilišta Yale i bivši predsjednik Morgana Stanleyja za Aziju je prokomentirao kako je Shenzhen vjetrokaz kineskog gospodarstva.

-- Tehnološka inovacija je ključan pokretač razvoja Shenzhena

Tijekom procesa stvaranja čuda je tehnološka inovacija uvijek bila ključan pokretač. U 2000-oj je Shenzhen bio prvi kineski grad koji je započeo transformaciju od prerađivačke trgovine na visoku i novu tehnologiju. U 2008. i 2009. je prvi među kineskim gradovima započeo aranžman strateških industrija u nastajanju. U 2013. je, kao prvi grad u Kini, počeo razvijati djelatnosti života i zdravstva, nosive uređaje i druge industrije koje "pripadaju budućnosti". Do danas je u Shenzhenu postavljeno više od 46 tisuća 5G baznih stanica, čime je ostvareno samostalno pokrivanje 5G mrežom ovog grada te je postao prvi 5G grad u svijetu. Vrijedi obratiti pozornost i na to da 90% istraživačkih institucija, istraživača, ulaganja u istraživanje i patenata izuma u Shenzhenu dolazi iz poduzeća. Prema nedavno objavljenom poretku 500 najjačih tvrtki na svijetu „Fortune“ 2020., Huawei, Tencent i druge kineske tvrtke čija se glavna sjedišta nalaze u Shenzhenu su napredovale u poretku.

-- "Od početka kineske reforme i otvaranja prema svijetu uvijek smo pozitivno gledali na gospodarski razvoj Kine"

Tijekom proteklih 40 godina je Shenzhen prigrlio svijet otvorenim rukama, čime nije samo sebi proširio razvojni prostor, veće je i doprinio svijetu razvojnim prilikama. Originalna namjera Kine u osnivanju posebnih gospodarskih regija je bila razvijanje gospodarske suradnje i tehnološke razmjene s drugim zemljama i pomicanje socijalističke modernizacije. Na kraju 80-tih prošlog stoljeća je Shenzhen oblikovao strukturu vanjskog gospodarstva. Od godine 1993. se obujam uvoza i izvoza Shenzhena nalazio na prvom mjestu u Kini. Istovremeno, Shenzhen je iskoristio prednost kao susjedni grad Hong Konga, uhvatio prilike inicijative Pojas i puta i izgradnje probne zone slobodne trgovine i Šireg zaljevskog područja Guangdong-Hong Kong-Macaa te proširio područje reformi, čime je doprinio poticajem gospodarskom razvoju Kine. Nedavno je Yang Xiaoping, potpredsjednik i izvršni upravitelj za Aziju tajlandske korporacije Chia Tai, koja je dobila prvu, odnosno br. 1, Dozvolu za poslovanje stranih poduzeća u Shenzhenu, u intervjuu Kineskoj medijskoj grupi rekao, „Već od početka reforme i otvaranja prema svijetu, pa sve do danas, Chia Tai uvijek pozitivno gleda na gospodarski razvoj Kine“.

Očito je da uspon Shenzhena u proteklih 40 godina predstavlja minijaturu kineskog uspjeha postignutog zahvaljujući Reformi i otvaranju prema svijetu, a Shenzhen je također svojim uspjesima svijetu pokazao vitalnost socijalizma s kineskim značajkama.

-- Kopije Shenzhena širom svijeta

Shenzhen također pruža pozitivno iskustvo za posebne gospodarske regije širom svijeta. Već u 2008. je Kambodža, učeći iz iskustva Shenzhena i surađujući s kineskim poduzećima izgradila Posebnu gospodarsku regiju Sihanoukville. Dužnosnici Tanzanije su potvrdili da su za posebnu gospodarsku regiju Bagamoyo kopirali modalitet Shenzhena. Analitičari smatraju da sve više zemalja duž Pojasa i puta prati kinesko iskustvo i da je Shenzhen brzo privukao veliku pozornost.

Sada Shenzhen ima novi zadatak — izgradnju demonstrativne zone socijalizma s kineskim značajkama, što će predstavljati reformu i otvaranje Kine na višoj razini s većim ciljem. Uz pozadinu sve složenije međunarodne situacije pune nesigurnosti, Shenzhen, grad s „genom“ brzine, inovacije i otvaranja, će praktičnim potezima pokazati kako Kina nikad nije zaustavila svoje korak u reformi i otvaranju prema svijetu i kako će stvoriti još veće čudo i doprinijeti svijetu s više prilika.