Foto: VCG
Ove godine obilježava se 75. godišnjica osnutka Narodne Republike Kine. Tijekom posljednjih 75 godina Kina je razvila balistički projektil, nuklearnu bombu i umjetni satelit, lansirala je letjelicu Shenzhou u svemir te je poslala istraživački uređaj „Kora br. 1“ u istraživanje duboke unutrašnjosti Zemlje i dubokomorsku podmornicu Fendouzhe na dubinu veću od 10 tisuća metara. Također je lansirala istraživačku letjelicu Chang'e na Mjesec i izgradila svemirsku postaju Tiangong. Kineski navigacijski sustav Beidou pruža precizne globalne navigacijske usluge, u rad je pušten i Jiuzhang, prototip distribuiranog kvantnog računala, a kineska tehnologija za brze vlakova na vodećem je svjetskom mjestu. Zahvaljujući nastojanjima brojnih generacija, Kina je postala važna adresa na karti globalne tehničke inovacije.
Tijekom posljednjih 75 godina, kineske tehnološke inovacije nisu samo doprinosile modernizaciji s kineskim značajkama ključnom pokretačkom snagom, već su i unaprijedile globalan razvoj tehnologije i proizvodnu industriju, pružajući praktičnu snagu napretku čovječanstva. Kakva tajna stoji iza tog uspjeha?
Foto: VCG
U zadnjih desetak godina obilježenih ubrzavanjem promjena nezabilježenih u zadnjih stotinu godina, usporavanjem globalnog gospodarskog rasta i tehnološkim suzbijanjem Kine od pojedinih zemlja, Kina je kontinuirano unaprjeđivala neovisnost u visokoj tehnologiji i iskoristila prilike koje donose nova runde industrijske revolucije i tehnološke promjene. Između ostalog, novoenergetska djelatnost postala je prepoznatljiva snaga Kine, koja nije samo obogatila globalne opskrbne i industrijske lance, već je i unaprijedila zeleni i niskougljični razvoj gospodarstva i društva, a također predstavlja izvanredan doprinos Kine svijetu u reagiranju na klimatske promjene i zelenoj energetskoj transformaciji.
Tehnološke inovacije ne bi bile moguće bez otvaranja i međunarodne suradnje, što je još jedna važna pouka koju možemo izvući iz kineskog tehnološkog napretka. Trenutno Kina ostvaruje suradnju u znanosti i tehnologiji s više od 160 zemalja i regija, a potpisala je 118 međuvladinih sporazuma o suradnji u znanosti i tehnologiji. Sve veći krug suradnika Kine u znanosti i tehnologiji unaprjeđuje vlastiti razvoj, ostvarujući korist od kineskog otvaranja u tom području.
Foto: VCG
Osim toga, Kina aktivno sudjeluje u donošenju globalnih tehnoloških pravila, izradi programa i reformi upravljanja, kao i u globalnom upravljanju inovacijama u vezi s javnim zdravstvom i čistom energijom. Trenutno, Kina je članica više od 200 međunarodnih organizacija i multilateralnih mehanizma te sudjeluje u više od 60 međunarodnih znanstvenotehnoloških programa i projekata, kao što su međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor, međunarodni program istraživanja oceana i Opservatorij SKA (eng. Square Kilometre Array).
Na 3. plenarnom zasjedanju 20. saziva Centralnog komiteta Komunističke partije Kine posebno je naglašeno oblikovanje potpore sveobuhvatnom inovativnom sustavu, kako bi se inovacije nastavile nalaziti na istaknutom položaju. Možemo očekivati da će u budućnosti Kina postići veći napredak u inovaciji i izgraditi više velikih projekata, čime će omogućiti veću znanstvenotehnološku potporu modernizaciji s kineskim značajkama i pružiti više kineske snage svjetskim znanstvenotehnološkim inovacijama i napretku čovječanstva.
