Foto: VCG
Ekstremne vrućine tijekom ljeta uzele su danak u Hrvatskoj jer je ekstremno vruće vrijeme povećalo broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinama, šumske požare, jaku sušu, kao i značajan porast temperature mora.
Prema podacima DHMZ-a objavljenim 3. rujna, srednje i prosječne maksimalne temperature zraka na svim hrvatskim meteorološkim postajama u prvih osam mjeseci 2024. bile su više od prosjeka referentnog razdoblja od 1991. do 2020. godine.
Ovogodišnji kolovoz bio je najtopliji mjesec ikada zabilježen na 23 meteorološke postaje diljem Hrvatske, a na 16 postaja najtopliji od 1961. godine. I ovaj je srpanj bio rekordno vruć na gotovo svim postajama DHMZ-a, a maksimalna temperature u Dubrovniku na jugu Hrvatske u srpnju je dosegla 39,4 Celzijeva stupnja, što ga čini gradom s najvišom temperaturom u Hrvatskoj u dosadašnjem dijelu godine, podaci su DHMZ-a.
Branko Sopić, hrvatski meteorolog, rekao je za Xinhuu kako statistike pokazuju da je zbog velikih vrućina ovog ljeta umrlo 500 ljudi više nego prethodnih godina jer su velike vrućine glavni uzrok pogoršanja zdravstvenog stanja, posebice starijih osoba. .
Osim toga, ovogodišnji toplinski valovi rezultirali su značajnim porastom šumskih požara diljem Hrvatske i uzrokovali velike gospodarske štete.
