Foto: VCG
Na samitu NATO-a održanom 10. srpnja objavljena je deklaracija koja je pokazala da se NATO potpuno prilagodio američkoj politici suzbijanja Kine, jer zlonamjerno napada Kinu, optužujući je da je „odlučujući čimbenik“ u rusko-ukrajinskom sukobu, zbog čega je navodno postala sustavan izazov transatlantskoj sigurnosti. Kao pravi čimbenik u rusko-ukrajinskom sukobu, NATO se ne samo da se nije osvrnuo na sebe, već pokušava prebaciti odgovornost i klevetati Kinu koja se dosljedno zalaže za okončanje sukoba i pregovore, još jednom pokazujući svjetskoj javnosti da se NATO još uvijek vodi zaostalim hladnoratovskim mentalitetom.
Sada rusko-ukrajinski sukob traje već dvije i pol godine. Na uzroke te tragedije međunarodna zajednica gleda sve razumnije i sve više ljudi shvaća kako se nakon završetka Hladnog rata NATO neprestano širi prema istoku i sužava sigurnosni prostor Rusije, što je zapravo suštinski uzrok rusko-ukrajinskog sukoba. Nakon izbijanja rusko-ukrajinskog sukoba, SAD i zapadne zemlje s jedne strane stalno dolijevaju ulje na vatru pružajući Ukrajini vojnu pomoć, a s druge strane uvode razne sankcije Rusiji. No, ovim potezima nisu uspjele uništiti Rusiju, već su, naprotiv, gurnule Ukrajinu u blato rata, a Europa je također platila veliku cijenu u politici, gospodarstvu, sigurnosti i drugim sektorima.
Kako bi prebacio odgovornost za rusko-ukrajinski sukob sa sebe, NATO je smislio lukavu ideju da će putem fabriciranja lažnih priča Kinu pretvoriti u žrtvenog jarca. Još prije održavanja najnovijeg samita, NATO je počeo često kritizirati Kinu i prijetiti joj, blateći normalnu trgovinsku suradnju između Kine i Rusije i klevećući Kinu jer navodno pruža vojnu podršku Rusiji. Pojedini ruski političari čak su rekli kako se ključ za okončanje rusko-ukrajinskog sukoba nalazi u kineskim rukama. Činjenice su pokazale da SAD i zapadni svijet do sada nisu pokazali nikakve dokaze za to, a čak su i dužnosnici američke vojske priznali da Kina nije pružila vojnu pomoć Rusiji tijekom rusko-ukrajinskog sukoba.
Od prošle godine kineska vlada poslala je tri puta posebnog izaslanika za europsko-azijske poslove u EU u sklopu putujuće diplomacije, aktivno radeći na pokretanju pregovora. Ovog svibnja Kina i Brazil u Pekingu su zajednički objavili „šest konsenzusa“ radi političkog rješavanja ukrajinske krize, ističući da se ratište ne smije širiti, ratna situacija ne smije eskalirati i vanjski činioci ne smiju poticati sukob, što je naišlo na pozitivnu reakciju u više od stotinu zemalja. Kina potiče i podržava sva nastojanja koja će koristiti mirnom rješavanju krize i spremna je preuzeti konstruktivnu i odgovornu ulogu radi njezinog što ranijeg okončanja.
U rusko-ukrajinskoj krizi koja traje i danas, tko zapravo potiče sukob, dolijeva ulje na vatru i ostvaruje sebične interese, međunarodnoj je zajednici više nego jasno. Washington kao krivac i NATO, kojim manipulira, trebaju se ozbiljno preispitati, prestati prebacivati odgovornost na druge i praktičnim potezima nastojati smiriti situaciju. Kao što govore kineski dužnosnici, tek kada sve snage ulože pozitivnu, a ne negativnu energiju, u rusko-ukrajinskom sukobu će se postići prekid vatre.
