Foto: VCG
Zbog sve većeg udjela električnih automobila, proizvođači počinju koristiti inteligentne softvere kako bi postigli prednost svojih vozila na tržištu. To je izazvalo ogromne promjene u automobilskoj industriji te su novoenergetska vozila donijela izazove za tradicionalne proizvođače automobila. U toj su transformaciji kineske nove robne marke električnih vozila preuzele prednost. U 2022. godini Kina je izvezla gotovo 3 milijuna vozila i prvi put prestigla Njemačku, koja je predvodnica europske automobilska industrije.
Kad pogledamo te podatke, nije iznenađujuće što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošlog rujna pokrenula istrage o subvencijama za kineska električnih vozila koja se izvoze u Europu. Navodni su razlog istrage subvencije kineske vlade za proizvodnju električnih vozila koje su dovele do "prekomjernih kapaciteta" i utječu na europsku automobilsku industriju.
Ova istraga nije započela na temelju službenog zahtjeva europskih proizvođača automobila, već ju je pokrenula Europska komisija, što pokazuje kako je cilj istrage od samog početka bio politički. Kako bi postigli „razdruživanje od Kine“, pojedini političari iz EU-a pokušavaju Kini nametnuti protekcionističke mjere te su čak spremni žrtvovati multilateralni trgovinski sustav temeljen na pravilima. Zbog toga su razumni podjedinici iz EU-a upozorili da će svaka diskriminacijska trgovinska politika negativno utjecati na gospodarstvo EU-a.
Foto: VCG
Zahvaljujući neprekidnim tehnološkim inovacijama, cjelovitom opskrbnom lancu i zdravim tržišnim prednostima, a ne “državnim subvencijama” koje spominju kineski protivnici, Kina je tijekom posljednjih nekoliko godina postala važan igrač na globalnom tržištu električnih automobila.
Američka ministrica financija Janet L. Yellen nedavno je tijekom posjeta Europi pozvala EU da „strateškim i suradničkim pristupom“ odgovori na tzv. kineske prekomjerne kapacitete, što je privuklo veliku pozornost javnosti.
Tvrdnja da Kina u Europu izvozi električna vozila po dampinškim cijenama doista je neopravdana. Kineske automobilske tvrtke zauzimaju samo 8,4 % europskog tržišta, a 50 % električnih vozila uvezenih iz Kine proizvedeno je pod zapadnim markama. U novim okolnostima u kojima softver definira automobile, europska automobilska industrija, ako želi unaprijediti svoj položaj, treba se usredotočiti na sudjelovanje u tržišnom natjecanju, a ne zaštitu “slavne stare tradicije”.
Ako EU padne u zamku američke vlade i podigne carine na kineska električna vozila i druge ekološke proizvode, samo će naškoditi sebi jer joj je Kina najvažniji trgovinski partner. Ovakvi će potezi narušiti kinesko-europske uzajamno korisne odnose u budućnosti.
