Foto: VCG
„Povećanje carina je neutemeljeno“, „Ima veći simbolični nego praktični utjecaj“… Nakon što je američka administracija 14. svibnja proglasila uvođenje novih carina na proizvode iz Kine, međunarodna javnost izrazila je skepsu i kritiku. Brojni mediji smatraju da SAD politizacijom trgovinskih pitanja ugrožavaju normalnu trgovinsku razmjenu između Kine i SAD-a, što ne pogoduje razvoju relevantnih djelatnosti i na kraju će jedino naštetiti gospodarstvu SAD-a.
U ožujku 2018. tadašnja je Trumpova administracija na osnovi istrage u skladu s člankom 301 Zakona o trgovini iz 1974. izazvala trgovinski rat protiv Kine, uvodeći visoke carine na proizvode uvezene iz Kine u SAD u vrijednosti oko 360 milijardi dolara. U svibnju 2022., prije kraja 4-godišnjeg programa uvođenja carina na kineske proizvode, Bidenova administracija započela je proces ponove provjere, a u rezultatima provjere objavljenim 14. svibnja te godine najavljeno je još veće povećanje carina na kineske proizvode te su uključene tri nove stavke, odnosno elektronična vozila, litijeve baterije i fotonaponski proizvodi, uz dosadašnje ključne minerale, poluvodiče, čelik, aluminij, lučke dizalice, opremu za osobnu zaštitu itd.
SAD su još jednom podigle carine, ali je li to stvarno djeluje? Zbog višestrukih ograničenja, kineska elektronična vozila, litijeve baterije i fotonaponski proizvodi nisu u velikoj mjeri ušli na američko tržište. Prema podacima, trenutno električna vozila, medicinska oprema i poluvodiči čine samo 5,9 % ukupnog kineskog izvoza u SAD, odnosno manje od 1 % ukupnog kineskog izvoza. U 2023., samo je nešto više od 10 tisuća električnih vozila izvezeno iz Kine u SAD, što je manje od 1 % ukupnog izvoza, a u prvom tromjesečju ove godine, Kina je u SAD izvezla manje od 2 tisuće električnih vozila.
Foto: VCG
Zbog toga je japanski portal Nikkei istaknuo kako navedene kineske industrije ipak ne ovise o američkom tržištu te je malo vjerojatno da će američko uvođenje viših carina imati praktičan utjecaj na kineska poduzeća. Bloomberg je također objavio analizu u kojoj je navedeno da američka administracija cilja kineske sektore zelene tehnologije, ali to ima samo simboličan značaj, jer „skoro uopće neće oslabiti gospodarski rast Kine“.
Ako je situacija takva, zašto američka administracija ovako djeluje? Analitičari ističu kako, s jedne strane, s obzirom na to da SAD jedva konkuriraju Kini u novoj energetici i drugim sektorima, američki političari moraju protekcionističkim mjerama pokušati suzbiti razvoj naprednih djelatnosti u Kini, čime misle da će osigurati povoljan konkurentni okoliš domaćim poduzećima i zaštititi visoku poziciju SAD-a u globalnim proizvodnim lancima.
S druge strane, cijela priča sve više liči na političku predstavu. Ovo je izborna godina u SAD-u, no američko gospodarstvo suočeno je s velikom inflacijom, visokim deficitom i drugim problemima, a „širenje nesreće na druge“ postalo je navika tekuće američke administracije. Bidenova administracija nastavila je carinski rat protiv Kine uglavnom zbog domaćih političkih potreba, s ciljem "pokazivanja mišića Kini” i osvajanja više glasova u određenim državama na temelju gospodarskih pitanja.
Činjenice su dokazale kako SAD raznim oblicima napada na Kinu ne mogu zaustaviti razvoj i prosperitet Kine, već će, upravo suprotno, pokazati vlastiti gubitak razuma i strategije. Američko podizanje carina, koje krši međunarodna pravila, na kraju će samo naškoditi gospodarstvu SAD-a.
