Foto: VCG
Zadnjih dana, jedno izvješće američkog Državnog vijeća privuklo je pozornost širom svijeta: u 2023. američka vojna prodaja inozemstvu je narasla za 16%, na rekordnih 238 milijardi dolara, među kojima je prodajni obujam do kojeg je došlo izravnim pregovorima američke administracije postigao 80,9 milijardi dolara, što je 56% više nego u 2022... Dok je komercijalni prodajni obujam američkih tvrtki iznosio 157,5 milijardi dolara, odnosno 2,5% više nego u 2022.
2023. je godina u kojoj su SAD opet zaradile pretjeranu dobit od ratova. Nije teško pogoditi razlog iza svega ovoga. S jedne strane, rusko-ukrajinski sukob se nastavio bez prekida, ponovo je zapaljena ratna vatra u regiji Palestine i Izraela, a neprekidni regionalni sukobi širom svijeta su zakomplicirali globalno sigurnosno stanje te su brojne zemlje morale nabaviti oružje za pojačanje obrane. S druge strane, za proizvodnju moderne oružane opreme potrebno je sve više kvalitetnih resursa, a „prag“ za prodaju oružja je viši nego prije. SAD dugoročno „osiguravaju svoju hegemoniju ratovima“, a putem prodaje oružja dobivaju praktično iskustvo i podatke od uporabe tih oružja i usavršavaju kvalitetu oružja, čime zauzimaju još veći udio na tržištu.
Foto: VCG
Pa, kuda su išla ta američka oružja?
U 2023., Ukrajina je od susjedne Poljske nabavila veliki broj američkih oružja, uključujući Apache helikoptere u vrijednosti od 12 milijardi dolara, topnički raketni sustav visoke mobilnosti HIMARS u vrijednosti od 10 milijardi dolara i Abrams tenkove u vrijednosti od 3,75 milijardi dolara. Pored toga su postojale i narudžbe za integrirani borbeni zapovjedni sustav u vrijednosti od 4 milijardi dolara.
Iste godine su SAD prodale Njemačkoj Chinook helikoptere u vrijednosti od 8,5 milijardi dolara i napredni projektil zrak-zrak srednjeg dometa u vrijednosti od 3 milijarde dolara, dok su Bugarskoj prodale Stryker oklopna vozila u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara, a Norveškoj višenamjenske helikoptere u vrijednosti od milijardu dolara i Češkoj F-35 borbene zrakoplove i municiju u vrijednosti od 5,6 milijardi dolara.
Zadnjih godinu dana vojna prodaja SAD-a azijsko-pacifičkoj regiji također je privukla pozornost. Na primjer, Južna Koreja je nabavila F-35 borbene zrakoplove u vrijednosti od 5 milijardi dolara, Australija C130J-30 Hercules transportne zrakoplove u vrijednosti od 6,3 milijardi dolara, a pored toga, Japan je s Amerikom postigao sporazum o nabavci E-2D naprednih Hawkeya ranog upozorenja u vrijednosti od milijardu dolara.
Foto: VCG
Od izbijanja novog sukoba između Palestine i Izraela prošlog listopada, SAD su hitno prodale oružja Izraelu. Do kraja godine 2023., SAD su Izraelu pružile vojne opreme od više desetina tisuća tona.
Sukobi i ratovi su običnim građanima donijeli teške katastrofe, ali i omogućili odlični profit američkim vojno-industrijskim kompleksima. Zahvaljujući angažmanu u raznim slojevima, u SAD-u je već oblikovana ogromna interesna grupa sačinjena od vojske, trgovaca oružjem, zastupnika, obrambenih istraživačkih instituta, think-tanka i medija. Iz Izvješća američkog Državnog vijeća se može shvatiti da je u 2023. vojna prodaja išla u istom smjeru američke globalne strategije. SAD su, dolijevajući ulje na rusko-ukrajinske sukobe, promovirale tzv. „Indo-pacifičke strategije“, pristrano podržavale Izrael … a baš kao što je samo američko Državno vijeće izjavilo u Izvješću, „prodaja i prijenos oružja su važni alat američke diplomatske politike“. Američka administracija radi marketinške poslove za trgovce oružjem, čime dosljedno povećava utjecaj SAD-a u Europi, Azijsko-pacifičkoj regiji, na Bliskom Istoku i u drugim regijama te osvaja geopolitičke interese.
Rekordna vojna prodaja je omogućila ljudima da shvate kako je svijet u sve većoj nestabilnosti, a SAD osvajaju sve više profita. Strategija da se „povećava hegemonija ratovima“ je obogatila američke trgovce oružjem, ali je u svijetu izazvala ratove i nestabilnosti.
