Foto: VCG
U vrijeme kada svjetski gospodarski i trgovački vjetrovi u punoj snazi pušu prema istoku, a globalni poslovni jet-set poodavno već češće leti transpacifičkom nego transatlantskom rutom, nije neobično sresti mnoge poslovne i političke lidere da pokušavaju nabrzaka „ugurati“ azijsko iskustvo u vlastiti portfolio. To možda posebno važi i za Hrvatsku, koja nije baš bila na vjetrometini ovih globalnih promjena i u kojoj se primijenjena znanja i iskustva azijskog tržišta u medijskoj javnosti još često olako isprepleću s mistifikacijama „tih dalekih“ društava i kultura.
Foto: VCG
Osvježenje je zapravo „iskopati“ Hrvata koji o ovoj velikoj transformacijskoj priči misli (i djeluje) s dugogodišnjim iskustvom, a također, kao u slučaju našeg sugovornika, dr. Mata Njavre, dekana Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, da nije u „predpenzionom stanju“ i ne dijeli samo životnu retrospektivu.
Ovaj mladi doktor ekonomskih znanosti je već početkom ovoga „azijskog stoljeća“, tijekom svog dodiplomskog studija „otkrio“ Kinu kroz znanstveno-istraživačke posjete Šangaju i Hangzhou. S doktoratom na temu azijskih financijskih tržišta od 2009. do povratka u Hrvatsku 2019. godine, znanstvenu karijeru je brusio „u središtu zbivanja“, predavajući među ostalim, na Singapurskom sveučilištu za menadžment. Specijaliziravši se za teme kineske ekonomije vše od deset godina intenzivno komunicira s kineskom akademskom i poslovnom zajednicom, a do pandemije je barem jednom godišnje poslovno boravio u Kini. Da podučavanje Kineza kineskoj ekonomiji ima povratnog efekta svjedoče brojna priznanja koja je dobio, među ostalim, koliko smo ovlaš uspjeli vidjeti u njegovom uredu, i zahvalnica singapurskog premijera.
Foto: VCG
Od prvih susreta imao je, kako kaže, iz prve ruke doživjeti veliku transformativnu snagu Kine, što ga je profesionalno zaokupilo za „širu“ transformaciju koju ova zemlja prolazi posljednjih četrdesetak godina. Modernizaciju s kineskim značajkama, koncept inauguriran na 20. kongresu KPK-a prošlog listopada, smatra potvrdom samosvojnosti kineskog razvojnog puta i ogledni modernizacijski model koji stoji uz bok „zapadnjačkom“ i svim dosadašnjim modernizacijskim modelima.
Foto: VCG
Samosvojnost „kineskog modela“ također vidi organski povezanim s dugogodišnjim reformskim razvojem s „kineskim karakteristikama“, čemu je logičan nastavak, pa možda i vrhunac. „Zapravo – ističe dr. Njavro – Kina se od vremena prvih reformi Deng Xiaopinga naovamo uvijek po svojim pravilima i svojim uvjetima modernizirala. Počevši od otvaranja prvih slobodnih gospodarskih zona u priobalju, Kina je postupno gradila vlastiti razvojni put koji se ne da podvesti ni pod kakav drugi ili tuđi model.“
Kako tvrdi: „Sasvim je legitimo ugledati se na održive i uspješne modele razvoja, no da bi sam proces transformacije društva bio uspješan mora proizlaziti iz vrijednosti samog društva, biti autentičan, slijediti svoje uvjete i vremenske okvire. Poslijeratni Japan, Južna Koreja, Izrael i drugi amalgami autentičnog i zapadnog razvojnog iskustva svjedoče uspjehu prilagodbe uz oprezno 'doziranje' jednog i drugog. To su također uspješni primjeri 'djelotvornosti' (ne tek produktivnosti, inovativnosti ili kombinacije ovoga dvoga, sic.) bez koje nije moguće zamisliti njihovu probitačnost kako na globalnom tržištu tako i u međunarodnim odnosima općenito. Kina, s druge strane, uz ogromnu djelotvornost posjeduje i suverenost, koju razumijeva i njeguje kao rijetko koja druga zemlja. Nije stoga iznenađenje, već je sasvim očekivano da samosvojni put kojim se Kina kretala čitavo vrijeme biva 'okrunjen' ovim novim konceptom.“
Foto: VCG
Pandemija zatječe dr. Njavru u Zagrebu, na čelu prestižnog privatnog sveučilišta s mnogim elitnim kontaktima u Europi, Aziji i Americi. Online suradnja je pružala otpor nedostatku „žive“ interakcije s kineskim kolegama. Ipak, umjesto zamrzavanja i stagnacije, dr. Njavro se – posuđujući izraz kineskih reformista - „strateškom strpljivošću“ pripremao za postpandemijsko otvaranje. Rezultat toga je upis desetak novih kineskih studenata već u prvom semestru nakon što Kina popušta sa COVID-19 mjerama. 2021. godine s kolegama osniva CroAsia institut, prvi takve vrste u Hrvatskoj koji se fokusira na suradnju i povezivanje s indo-pacifičkom regijom.
Foto: VCG
U protekle tri godine njegova škola je ostvarila prisnu suradnju s azijskim diplomatskim korom u Hrvatskoj. S indijskim i japanskim veleposlanstvom su suorganizirali okrugle stolove i mnoga neformalna druženja. Posebna čast je bila, kako kaže, prije mjesec dana u školi ugostiti kineskog veleposlanika kojim je razgovarao o organiziranju zajedničke konferencije i planovima posjete Kini krajem ove godine. „Nj. E. Qin Qianjin me je oduševio spremnošću i anticipiranjem nekih tema zajedničkog interesa. Vjerujem da će zajednička konferencija koju spremamo u ovom semestru otvoriti još neka područja suradnje“, kaže Njavro.
Foto: VCG
Što očekuje od postpandemijske Kine i kako zamišlja njeno otvaranje nakon trogodišnje stanke? Dr. Njavro kaže da se u međuvremenu nije samo dogodio virus, „mnoge okolnosti su se promijenile. Od Trumpa naovamo Kina je dovedena u situaciju u kojoj za nastavak vlastitog procesa modernizacije i ostvarivanje tehnoloških ambicija se sve manje može uklopiti u postojeći međunarodni tržišni poredak. Amerika i Europa gledaju odsjeći Kinu od tehnološkog primata u mnogim područjima, ostavljajući je bez drugog izbora osim da ponovno iznađe vlastiti put modernizacije.“
Foto: VCG
Ipak, vjeruje da bilo kakvi pokušaji obuzdavanja mogu samo kratkoročno stati na put Kini, dugoročno oni sebi čine medvjeđu uslugu odvajajući se od dijeljenog prosperiteta koji će proizaći iz dodane vrijednosti kineskih visoko-tehnoloških proizvoda. „Sličica koja najzornije ovo potvrđuje je uspjeh Huaweijevog štanda na nedavno održanom sajmu tehnologije u Barceloni. Unatoč brojnim izazovima s kojima se ova kompanija susrela u posljednijih nekoliko godina, interes koji je ovdje vladao za njihovom 5G tehnologijom dokazuje da se ova kompanija unatoč pritiscima uspjela preporoditi. Zašto? Možda baš zato što su stavljeni u nepogodnu situaciju koju su iskoristili kao motivaciju da se inveniraju i pronađu nove modele koje možda ne bi pronašli da su bili uklopljeni u postojeće lance opskrbe“.
.
Foto: VCG
.. “Samo preslikajte Huaweijevu uspješnu priču na čitavu Kinu i dobit ćete napetost između inovacijskog gordijskog čvora pred kojim se nalazi jedan izrazito inventivan i autoregeneracijski sustav“. Zapravo to je, kako smatra Njavro, najtemeljnija konstanta kineskog sustava (koja nije puno poremećena pandemijom), ali i paradoks našim zapadnjačkim pokušajima prognoziranja budućnosti kineskog modernizacijskog procesa. „Bez zauzlanosti s izbornim, burzovnim i drugim kratkoročnim ciklusima razumljiv je horizont dugoročnosti kineskog planiranja, međutim kako onda objasniti tvrdoglavu situacijsku adaptibilnost i razvojnu inventivnost koja bi po definiciji trebala atrofirati?“
Bez da ovdje izmišljamo „toplu vodu“, složili smo se da se uspješnost kineskog sustava, neodvojivo povezanog s Komunističkom partijom, puno prije svih ovih recentnih promjena očitovala u kultiviranju samopreporodne vještine vlastitoga društva i gospodarstva, ili možda - uz maleni danak mistifikaciji – preporod je u genetskom kodu kineskog sustava. (Ivica Bakota)
