Tridesetog lipnja po lokalnom vremenu, Argentina je putem posebnih prava izvlačenja kod Međunarodnog monetarnog fonda i namirenjem RMB-om, vratila dug u vrijednosti od 2,7 milijardi američkih dolara MMF-u čiji je rok isticao istog dana. Riječ je o prvom povratku duga Argentine RMB-om. Dan prije je Središnja banka te zemlje proglasila da će uvrstiti RMB u valute koje se može štedjeti i podizati u vlastitim bankarskim sustavu, dok je istovremeno odobrila domaćim financijskim institucijama da otvore štedne račune. Miguel Ángel Pesce, guverner Središnje banke Argentine je otkrio da „baš poput brojnih banki drugih zemalja u svijetu, Argentina dosljedno pozitivno gleda na modernizaciju RMB-a.“
Foto: VCG
Od ove godine, kinesko-argentinska financijska suradnja se dosljedno ubrzava: u travnju, Argentina je počela plaćati RMB-om za uvozne robe iz Kine, a na početku lipnja je produžila ugovor s Kinom o razmjeni valuta u vrijednosti 130 milijardi yuana, te povećala ograničenja slobodne uporabe od 35 milijardi yuana na 70 milijardi yuana. Nakon toga je Nacionalno vijeće za vrijednosne papire Argentine odobrilo lansiranje derivata namirenjem RMB-om... niz ovih poteza podrazumijeva kako kinesko-argentinska financijska suradnja ulazi u brzu fazu.
Za Argentinu, povećanje uporabe RMB-a ide u koristi rješavanja najhitnijeg problema u toj zemlji. Zadnjih godina je Argentina dosljedno izložena nestašici američkih dolara. Na kraju 2022., ukupan vanjski dug Argentine je dostigao 276,7 milijardi dolara, no devizna rezerva je bila samo 44,6 milijardi dolara. Štoviše, velika suša u zadnje vrijeme je u velikom razmjeru utjecala na poljoprivredni izvoz Argentine, čime je nestašica dolara postala još istaknutiji problem. Povećanje uporabe RMB-a ide u korist da Argentina uštedi veliku količinu dolara, i u velikom razmjeru olakšava joj pritisak u devizne rezerve i na takav način se osigurava vitalnost gospodarstva.
Foto: VCG
A za Kinu razmjena valuta s Argentinom također donosi korist. Prema statistikama, ovog travnja i svibnja vrijednost uvoza Argentine plaćanjem RMB-om je iznosila 19% ukupne vrijednosti uvoza. Predviđa se da će od svibnja ove godine Argentina platiti uvozne robe iz Kine koristeći RMB u vrijednosti od 79 do 100 milijuna dolara. Ispred nestašice dolara u Argentini, nemirenje RMB-a prilikom uvoza će moći osigurati izvoz Kine u Argentinu.
Kao treća najveća ekonomija u Latinskoj Americi, očigledno je da potez Argentine može biti pozitivan primjer. Danas, pod poticajem Brazila, Argentine i drugih zemalja, i druge latinoameričke zemlje su podnijele ideje o „dedolarizaciji“. Nicolás Maduro Moros, predsjednik Venezuele je najavio početak procesa otklonjena hegemonije dolara, dok je Luis Alberto Arce Catacora, predsjednik Bolivije tražio razgovor oko mogućnosti namirenja RMB-om ... sve ovo prikazuje volju brojnih zemalja u razvoju za financijsku raznolikost i neovisni razvojni put.
