Foto: VCG
Američki državni tajnik Antony Blinken je 19. lipnja završio dvodnevni posjet Kini. Na prijemu kod kineskog predsjednika su se dvije strane složile da će zajedno sprovoditi konsenzus kineskog i američkog predsjednika na otoku Baliju, čime su odaslali pozitivnu poruku da će odnosi dviju zemalja zaustaviti pad i dočekati stabiliziranje i oporavak. Međunarodna javnost je primijetila iskrenu komunikaciju između Kine i SAD-a smatrajući da to ide u korist kontroliranja nesporazuma i sprječavanja sporova.
Radi poboljšanja kinesko-američkih odnosa, prvo se trebaju pronaći problematične točke. Na sastanku s Blinkenom je kineska strana iskreno izrazila svoje gledište: do pada kinesko-američkih odnosa u suštini je došlo zbog pogrešnog razumijevanja američke strane prema Kini, što je uzrokovalo nerazumnost i paradoks u njenoj politici prema Kini. S jedne strane je američka strana najavila da je potrebno spriječiti sporove i konfrontaciju dijalogom i komunikacijom, a s druge strane obavlja konkurenciju nulte sume, suzbijanje i udar na Kinu.
Kao najvažniji bilateralni odnosi na svijetu, kinesko-američki odnosi itekako imaju veze s budućnosti i sudbinom čovječanstva, i zato se oko razvoja tih odnosa treba brinuti, i to ne samo oko trenutačnih odnosa, već onih koji dolaze u stabilnoj budućnosti. Zato je važno provoditi principe koje je kineski predsjednik Xi Jinping podnio, odnosno međusobno poštivanje, miroljubiv suživot i suradnju na zadovoljstvo svih strana. Na sastanku s Blinkenom je kineska strana jasno ustvrdila da Kina poštuje interese SAD-a i neće izazvati status SAD-a ili namjeravati zamijeniti ovu zemlju. Istovremeno, i SAD trebaju poštovati Kinu i ne kršiti pravedne interese i prava Kine.
Foto: VCG
Među svim pitanjima, tajvansko pitanje se nalazi na samom vrhu suštinskih interesa Kine, a također predstavlja i glavno pitanje u kinesko-američkim odnosima. U zadnje vrijeme je američka strana ojačala službene razmjene s kineskim tajvanskim područjem, dopustila separatističke poteze za „neovisnost Tajvana“, povećala prodaju oružja Tajvanu i kapacitet tih oružja, i često je prolazila kroz tajvanski tjesnac pokazujući mišiće... Tajvansko pitanje već je postalo istaknuta točka potencijalnog rizika u kinesko-američkim odnosima. Kineska strana apelira na američku stranu da se suštinsko pridržava principa jedne Kine određenog u 3 Zajednička priopćenja između Kine i SAD-a, poštuje suverenitet i integritet teritorija Kine, te se jasno protivi „neovisnosti Tajvana“, čime je Kina postavila crvenu liniju u pitanjima koje se tiče suštinskih interesa.
Blinken je prije i poslije posjeta Kini više puta najavio kako SAD i Kina imaju odgovornost i obvezne su da dobro upravljaju bilateralnim odnosima jer je to u korist SAD-a, Kine čak i cijelog svijeta. Jasno je ustvrdio da se američka strana zalaže za povratak na temu određenu na sastanku predsjednika dviju zemalja na otoku Baliju, pridržavajući se obećanja predsjednika Bidena o „četiri neće i jedno bez namjere“.
Gledamo li u prošlost, američkoj strani ne nedostaju razne najave o oporavku kinesko-američkih odnosa, nego praktični potezi. Očekujemo da će ovaj put američka strana djelovati onako kako je najavila, te da će iskrenošću i potezima prikazati kako se treba ponašati kao velika sila, i na takav način vratiti kinesko-američke odnose na ispravan put.
