Foto: VCG
17. lipnja obilježava se Svjetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše. Kao jedno od globalnih ekoloških pitanja, dezertifikacija ima ozbiljne implikacije širom svijeta na biološku raznolikost, ekološku sigurnost, iskorjenjivanje siromaštva, socioekonomsku stabilnost i održivi razvoj.
Kina je jedna od zemalja svijeta koje su najviše pogođene dezertifikacijom. Prema statističkim podacima koje je 1998. godine objavila kineska Nacionalna uprava za šumarstvo i travnjake, Kina je imala oko 2,62 milijuna četvornih kilometara dezertificiranog zemljišta, što čini 27,4 posto ukupne kopnene površine zemlje, što utječe na gotovo 400 milijuna ljudi.
Od 1970-ih, Kina je pokrenula nekoliko ekoloških projekata kao što su Program zaštitnog šumskog pojasa tri sjevera, Projekt kontrole izvora pješčane oluje Peking-Tianjin i kontrola erozije tla, započinjući svoj put pomicanja zelenila naprijed i zaustavljanja dezertifikacije.
Nakon desetljeća dugotrajnih i stalnih napora, rad na borbi protiv dezertifikacije dao je pozitivne rezultate. Od 2019. zemlja je imala 2,57 milijuna četvornih kilometara dezertifikacijske zemlje, smanjenje od oko 38 000 četvornih kilometara u usporedbi s 2014. Područje dezertifikacijske zemlje promijenilo se s prosječnog godišnjeg povećanja od preko 10 000 četvornih kilometara krajem prošlog stoljeća na prosječno godišnje smanjenje od više od 2,3 tisuće četvornih kilometara danas.
