Samit Kine i zemalja središnje Azije (Kazahstan, Kina, Kirgistan, Mongolija, Turkmenistan i Tadžikistan) održava se 18. i 19. svibnja u Xi'anu, glavnom gradu kineske pokrajine Shaanxi.
Tim povodom, ali i o još nekim drugim aktualnim pitanjima razgovarali smo s dr. sc. Jadrankom Polović, predsjednicom Hrvatske udruge za međunarodne studije i profesoricom Međunarodnog sveučilišta Libertas.
Za početak, dr. sc. Jadranka Polović prokomentirala je produbljivanje industrijske i investicijske suradnje između Kine i pet srednjoazijskih zemalja koje bi trebale učinkovito održati stabilnost regionalnih industrijskih i opskrbnih lanaca, podići razinu industrijskog razvoja i globalnog gospodarskog sudjelovanja regionalnih zemalja te unaprijediti zajednički razvoj i prosperitet.
„Kina je dio euroazijskog Heartlanda, država koja graniči sa većim brojem država koje nisu uvijek prijateljski raspoložene prema njoj. Stoga Kini treba tampon zona ili cordone sanitare što bi mogle biti i srednjoazijske države s kojima Kina nastoji sve nesuglasice i napetosti prevladati kroz trgovinu, odnosno izgradnju infrastrukture koja će omogućiti gospodarski razvoj regije. Dakle, koncept 'mir kroz trgovinu' je liberalni koncept Zapada, sada u režiji Kine”, kaže Jadranka Polović.
Kineski predsjednik Xi Jinping je ponovo aktualizirao Inicijativu o konceptu Zajednice zajedničke budućnosti, koja je pokrenuta prije točno deset godina.
„Koncept koji je afirmirao kineski predsjednik Xi Jingping, još 2013. godine predstavlja zanimljivu vanjskopolitičku doktrinu koja je aktualizirana u ovom vrlo turbulentnom razdoblju međunarodnih odnosa upravo kroz neočekivane diplomatske inicijative Kine. Kako vidimo Kina nastupa kao nepristrani inicijator mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije pa je tako prijedlog mirovnog sporazuma za Ukrajinu za sada jedini. Kina je vrlo aktivno djelovala na uspostavi diplomatskih odnosa Irana i Saudijske Arabije, nastoji ojačati BRICS te razvija alternativnu financijsku infrastrukturu koja bi potencijalno mogla ugroziti dominaciju američkog dolara. Naime, Kina uporno radi na internacionalizaciji svoje valute, promiče upotrebu yuana u bilateralnoj trgovini i financijskim transakcijama. U tom kontekstu samit Kine i zemalja središnje Azije koji se upravo održava predstavlja još jedan diplomatski iskorak kojim se Kina nastoji potvrditi kao globalna sila u međunarodnim odnosima. Pored toga, snažnije veze sa zemljama Srednje Azije koje u geostrateškom smislu predstavljaju kinesku tampon zonu u slučaju daljnje destabilizacije Rusije, izuzetno su značajne”, kaže dr. sc. Polović, te dodaje: „Kineska vizija izgradnje „sigurnijeg i pravednijeg svijeta“ kao koncept zajedničke budućnosti zasigurno je rezultat dubinske analize pa i predviđanja globalnih trendova u međunarodnim odnosima koji kako vidimo nisu dobri. Prijedlozi za rješavanje nagomilanih problema posthladnoratovskog razdoblja predstavljaju kombinaciju kineskih tradicionalnih vrijednosti kojima su pridružene i temeljne vrijednosti zapadne civilizacije. Stoga Kina aktivno podržava reforme na razini Ujedinjenih naroda i njezinih relevantnih agencija, kako bi podržala zemlje Globalnog Juga u prevladavanju siromaštva, izazova klimatskih promjena, devastacije okoliša kao i niza drugih evidentnih izazova. Dakle, Kina je zainteresirana za novi koncept globalnog upravljanja u kojem bi imala vrlo aktivnu ulogu što bi moguće pozitivno utjecalo na odnose Kine sa susjednim zemljama i zemljama Trećeg svijeta. U tom kontekstu ovaj koncept možemo analizirati kao vanjskopolitičku doktrinu budući da Kina nastoji oživjeti nove Puteve svile. Naravno, to potiče napetosti sa drugim akterima u međunarodnim odnosima koji nastoje zaštititi vlastite geopolitičke interese i koji nisu zainteresirani za ovakve radikalne promjene sustava globalnog upravljanja.
Svojim vanjskopolitičkim djelovanjem Kina se nameće kao značajan čimbenik za očuvanje mira i stabilnosti u Aziji, ali i u Europi.
„Uspjeh Kine u ostvarenju svoje vanjskopolitičke vizije ovisit će velikim dijelom o tome u kolikoj mjeri su njeni prijedlozi prihvaćeni u drugim zemljama. Bez obzira na konačan ishod, Peking je već krenuo u ostvarenje svojih ciljeva stoga i Sjedinjene Države i saveznici u Indo - Pacifiku kao i Europi moraju pažljivo razmotriti reformske ciljeve Kine. Smatram da svi odgovorni akteri u međunarodnim odnosima, a osobito velike kao i regionalne sile trebaju dati svoj doprinos kako bi prevladale trenutne sigurnosne izazove koji su zapravo ogromni”, zaključila je dr. sc. Jadranka Polović. (Ivica Korman)
