24. travnja po lokalnom vremenu je švedski Stockholmski međunarodni institut za mirovno istraživanje (Stockholm International Peace Research Institute, SIPRI) objavio najnovije podatke o vojnim troškovima zemalja širom svijeta, u kojim je prikazano kako su vojni troškovi SAD-a u 2022. dostigli 877 milijardi dolara, odnosno 39% u kompletnim vojnim troškovima svih zemalja cijelog svijeta, čime SAD nastavljaju biti zemlja s najvišim vojnim troškovima u svijetu. SAD su, unatoč mirnim razdoblju nastavile imati toliko visoke vojne troškove, i ta zemlja koja nastavlja sanjarenje o hegemoniji već je odavno postala izvor nereda u svijetu.
Zadnjih godina, iako je američko gospodarstvo sporo raslo, vojni troškovi te zemlje nisu doživjeli nikakav negativan utjecaj, nego upravo suprotno, dosljedno su dostigli nove rekorde i uvijek su bili daleko veći nego u drugim zemljama. Prema podacima SIPRI, u 2022. vojni troškovi SAD-a su bili veći nego ukupan obujam vojnih troškova 10 zemalja koje stoje iza njih na ljestvici, uključujući Rusiju i Ukrajinu čiji su se vojni troškovi znatno povećali u zadnjih godinu dana zbog sukoba.
Zahvaljujući tim visokim vojnim troškovima, SAD su mogle godinama stvarati nestabilnost i nerede širom svijeta. Prema nekompletnoj statistici, od 1945. odnosno kraja Drugog svjetskog rata do 2001., među 248 oružanih sukoba u 153 područja širom svijeta, 201 od njih, odnosno 81% su pokrenule SAD. A poslije 2001., u ime „globalnog rata protiv terorizma“, Afganistan, Irak, Libija, Sirija su jedan za drugim postajali ratište. Istovremeno, SAD su pokrenule „revolucije u boji“ u kojima su brojna područja padala u nerede i nestabilnosti. A suštinski uzrok ukrajinske krize koja traje već više od godinu dana, jest da je NATO sa SAD-om na čelu, zanemarujući racionalne zahtjeve Rusije za sigurnost, dosljedno poticao nezadovoljstvo i ratne vatre.
Američki političari nastavljaju, s tim sukobima i neredima kao izlikom, navoditi kako „treba stvarati protivnike ako oni ne postoje“, i tako uvećavaju anksioznost oko „državne sigurnosti“, i s tim povodom povećavaju vojne troškove. U nacrtu budžeta za 2024. fiskalnu godinu, apliciranom ovog ožujka, Bidenova administracija je tražila Pentagon da izdvoji rekordnih 842 milijardi dolara. Istovremeno, Bijela kuća je tražila i 44 milijardi dolara za FBI, Ministarstvo energetike i druge obrambene organe, što znači da je samo u ovom nacrtu budžeta, Bijela kuća aplicirala za rekordnih 886 milijardi dolara za obrambene poslove.
S militarističkim potezima u mirovnom razdoblju, SAD ide protiv trendova vremena i ostaje bez pomoći svjetskom miru. Američka administracija s velikim dugovima bi morala smanjivati troškove u građanskom životu i društvenom blagostanju , kako bi osigurala ogromne vojne troškove. Ako SAD nastave tvrdoglavo stvarati izmišljene protivnike, zanemarujući razumne brige drugih zemalja za sigurnost i izazivajući blokovske konfrontacije, na kraju će same sebe uništiti.
