22. studenog po lokalnom vremenu u američkoj Virginiji se dogodila pucnjava u kojoj je bilo mnogo poginulih, čime je broj velikih pucnjava u SAD-u već 3 godine zaredom premašio 600. Nedavno su završeni izbori u sredini mandata u SAD-u, a pitanje oružanog nasilja je privuklo široku pozornost. Kako je najavio američki predsjednik Joe Biden, mora se riješiti “epidemijska bolest” oružanog nasilja. No, zvukovi pucnjava podsjećaju ljude da upravo ta “američka epidemijska bolest” postaje sve veći problem u toj zemlji.
Najnoviji podaci na američkom portalu “Gun Violence Archive” prikazuju da je do 21. studenog ove godine u SAD-u već više od 39 tisuća stanovnika izgubilo živote zbog oružanog nasilja. Istovremeno, psiha Amerikanaca je pod ogromnim udarcima od oružanog nasilja. Kako je američki portal CT Mirror otkrio, česte velike pucnjave širom SAD-a su uzrokovale naglo povećanje problema mladića koji boluju od depresije i anksiozne neuroze, a istovremeno su i u prilično visokom riziku samoubojstva.
Osim toga, oružano nasilje ima ogroman utjecaj na opću atmosferu američkog društva. Uz sve više vatrenog oružja na ulicama, u SAD-u je sve manje nadzora i kontrole, i policija ima sve više poteškoća u svom radu. Otežana je i kriza povjerenja između policije i građana. U bilo kojem društvu je međusobno povjerenje jedan od najdragocjenijih resursa. Ali u SAD-u taj dragocjeni resurs upravo se neprekidno ugrožava.
Pod pritiskom javnosti, američki predsjednik Biden je ovog lipnja potpisao Zakon o kontroli vatrenih oružja, koji je zapravo “kompromisna verzija dviju stranaka”. No, američki kreatori politike u planiranju reakcija na to pitanje ne usude se dirati u dubinski uzrok teškog rješenja vatrenih oružja, odnosno u krajnje labav Zakon o kontroli vatrenih oružja, lobiranje interesnih grupa kao i partijske konflikte i polarizaciju. Sve ovo je rezultiralo time da nije moguće do kraja zaustaviti širenje nesklada i pogoršanje sigurnosnog stanja na američkom društvu.
Foto: Visual People
Pogledamo li još dublje, razlog zašto sve do danas nema rješenja za problem vatrenih oružja jest tzv. “kultura oružja”. Veliki broj Amerikanaca smatra da je ta zemlja nekad mogla steći neovisnost, baš zato što su ljudi imali vatrena oružja. U drugom amandmanu Ustava SAD-a usvojenom 1791. osigurano je pravo građana na posjed vatrenih oružja, i od tada se “kultura oružja” ukorijenila u američkom društvu. Štoviše, interesne grupe podmićuju političare, koristeći medije da u glave javnosti implementiraju koncept o slobodi posjeda oružja, i sve ovo je uzrokovalo intenziviranje problema vatrenih oružja.
Da bi se učinkovito suzbijalo oružano nasilje, važno je mjerilo međunarodne zajednice o ljudskim pravima u SAD-u. Američki političari nisu bez rješenja za ovo pitanje, važnije je pitanje žele li zaista riješiti taj problem. Da li se oružano nasilje može izliječiti kao “američka epidemijska bolest”, to će biti pravi ispit za savjest političara u Washingtonu.
