„Tarifa prema Kini je propala u svakom smislu, gospodarskom, političkom i zakonskom.“(The China tariffs have failed economically, politically and legally) Američki list „The Hill“ je zadnjih dana u svom članku priznao totalni neuspjeh američkog trgovinskog rata prema Kini. U suštini, rezultat je bio predodređen već na samom početku, a brojni dokazi koji su se pojavili u zadnjih više od 4 godine svjedoče isti rezultat.
U ožujku 2018., tadašnja Trumpova administracija je na osnovu tzv. „Istrage 301“ najavila trgovinski rat prema Kini, povećavajući visoke tarife nad kineskom izvoznom robom u SAD-u u vrijednosti od oko 360 milijardi dolara, te je najavila da „je to bio lagani trgovinski rat i da se lako došlo do pobjede“. Kada je u siječnju 2021. godine Bidenova administracija došla na vlast, nastavila je tarifne politike prethodnika prema Kini. No, činjenice su dokazale kako ovaj četverogodišnji tarifni rat upravo predstavlja „bacanje kamenja na vlastite noge“, a povrede su bolne i teške.
Gospodarski pokazatelji su najizravniji prikaz. Nekad je Trump najavljivao da se povećanje tarife događa radi smanjenja trgovinskog deficita, omogućavanja povratka kapaciteta proizvodne djelatnosti i povećanja radnih mjesta, i ustvrdio da će Kina snositi cijene u tom potezu. Međutim, istraga tvrtke Moody je prikazala kako, zapravo, u američkom trgovinskom ratu prema Kini, više od 90% tarifnih cijena snosi – američka strana. I novinska agencija Bloomberg je istaknula da je zbog povećane tarife prema Kini povećala i cijene kod američkih potrošača i poduzeća, i da ta politika nije mogla obnoviti američku proizvodnu djelatnost.
Istovremeno, američka kalkulacija također je pala u političkom smislu. Trump je planirao da „tarifnim štapovima“ konkurira strateški Kini, i na takav način očuva apsolutnu hegemoniju SAD-a u politici, gospodarstvu, vojsci, znanosti i tehnologiji i drugim sektorima. No, nakon četiri godine, Kina se razvijala planiranim tempom, nastojeći oblikovati novu razvojnu strukturu tj. da domaća cirkulacija kao vodeći dio, s uzajamnim poticanjem domaće i međunarodne cirkulacije, zaštiti državno dostojanstvo i suštinske interese, i čvrsto uhvati prava za razvoj i sigurnost.
Što se tiče zakonskog smisla, američka strana također se našla pred skepsom. SAD su, kada su povećale tarifu prema Kini, citirale 301. sekciju u „Trgovinskom zakonu iz 1974.“. Ta sekcija je omogućila trgovinskim predstavnicima SAD-a da pokrenu istragu prema drugim zemljama, i omogućila im pravo da predlažu američkom predsjedniku unilateralne sankcije. Sve ovo je teško oštetilo multilateralni temelj Svjetske trgovinske organizacije, i zato je pod osudom međunarodne zajednice.
I Kina i SAD imaju korist ako surađuju, a obje su oštećene ako se konfrontiraju – istina je to više puta dokazana i činjenicama. U ovom trenutku, američki Trgovinski predstavnik upravo nastavlja pregled tarifa prema Kini. Bez obzira na to do kakvog zaključka američka strana dođe, kineska strana ponavlja što je rekla i ranije: ako američka strana želi razgovor, kineska vrata su uvijek otvorena, no ako američka strana želi borbu, kineska strana će to pratiti do kraja. Očekujemo da američka strana nauči lekciju od neuspjeha te ispravi svoje pogreške i ne nastavlja greške.
