Kineska vanjska trgovina je izdržala „stres test“ i prikazala još jaču otpornost
Foto: VCG
Trinaestog srpnja prije podne po lokalnom vremenu je Kineska opća carinska uprava objavila rezultate kineske vanjske trgovine u prvoj polovici godine – ukupni obujam je iznosio 19,8 bilijuna yuana sa stopom rasta 9,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Obujam izvoza je narastao 13,2%, a uvoza 4,8%. Posebno je u lipnju brzina rasta kineskog izvoza po dolarima iznosila 17,9%, čime je premašeno predviđanje većine domaćih i stranih tržišnih agencija.
Linija razvoja vanjske trgovine u prvoj polovici ove godine je bila u obliku slova „V“. Nakon stabilnog početka u prva tri mjeseca sa stopom rasta 10,7%, u gradovima Shenzhen i Šangaj, odnosno regijama Delte Zhujiang rijeke i Delte Jangce rijeke, zbog ponovljenih valova epidemija, izvoz i uvoz u travnju su bili pogođeni velikim udarcima. U svibnju, uz oporavak općeg stanja u kontroli epidemije u cijeloj Kini, poduzeća su redovito obnavljala radove i proizvodnju, a zahvaljujući tome se kineska vanjska trgovina i oporavlja – u svibnju je brzina rasta bila 9,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, zatim 14,3% u lipnju, pa je na kraju rast vanjske trgovine u cijeloj prvoj polovici godine iznosio 9,4%, čime je realiziran stabilan rast kineske vanjske trgovine.
Ako je novi val epidemije bio tumačen kao stres test za kinesku vanjsku trgovinu, rezultate testa dobili smo u velikim skokovima u svibnju i lipnju. I to je bilo snažno opovrgnuće protiv retorike o tzv. recesiji kineskog gospodarstva.
Razlog zašto je kineska vanjska trgovina izdržala „stres test“ jest i prilično stabilna potražnja globalnog tržišta za „Made in China“ proizvodima. U prvoj polovici godine, izvoz kineskih električnih aparata je narastao za 24,8%, integriranih krugova za 16,4%, automobila za 51,1%, dok su tekstil i odjeća narasli za 10,8%, a plastični proizvodi za 14,9% te obuća za 31,4%.
U prvoj polovici godine, osiguran je trend rasta izvoza i uvoza Kine s glavnim trgovinskim partnerima, s ASEAN-com je narasla 10,6%, s EU 7,5%, dok je sa SAD-om narasla 11,7%. Treba spomenuti da je Kina, kao predsjedavajuća zemlja 2022. BRICS-a, u prvoj polovici godine imala ukupan obujam uvoza i izvoza s drugim zemljama BRICS-a u iznosu 1,64 bilijuna yuana, sa stopom rasta 14,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno 4,7 postotnih točaka više nego generalna brzina rasta ukupne vanjske trgovine. Uz realizaciju rezultata na sastanku BRICS-a, taj suradnički mehanizam će biti pretvoren u pogonsko gorivo za gospodarski oporavak i održiv razvoj svijeta. Dosljedno će se povećati važnost Kine u globalnim lancima industrije i opskrbi.
Općenito govoreći, u prvoj polovici godine kineska vanjska trgovina je izdržala „stres test“ i prikazala još jaču otpornost, čime je postavila čvrst temelj za stabiliziranje vanjske trgovine tijekom cijele godine. U ovom trenutku, još je kritičnije i složenije stanje pandemije COVID-19, kao i međunarodne okolnosti. No, nije promijenjen osnovni i pozitivni trend kineskog gospodarstva, koje je s velikom otpornošću i potencijalom, uz provođenje brojnih politika za stabiliziranje gospodarstva i obnove rada i proizvodnje, zbog čega kineska vanjska trgovina ima mogućnost za stabilan rast i nastavak prilike da svjetskom gospodarstvu pruži snagu.
