U odnosu praznog obećanja, svijet više očekuje „američku akciju“
„Nije to učinkovito rješenje za olakšava trenutnu pandemiju, ali čini se da je privlačno jer bi glasači poklanjali pozornost.“ Nedavno je „Washington post“ prokomentirao kako je američka administracija odustala od zaštite intelektualnog vlasništva nad cjepivom protiv COVID-19.
Kad je u pitanju izvodljivosti, za imunitet od zaštite intelektualnog vlasništva cjepiva protiv COVID-19 treba pregovore i dogovor 164 članice Svjetske trgovinske organizacije(WTO) na osnovi dokumentacije. Imajući u vidu složenost pitanja, američka strana nedavno sam morala priznati, „za te pregovore potrebno vrijeme“. A stručnjaci koji dobro znaju pravila WTO-a također su istaknuli da ta pregovori bi „prilično dugotrajali“.
Svijet je primijetio kako na nedavno zatvorenim Summitu EU-a, čelnici članica Unije su postigli suglasnost oko privremenog odlaganja imuniteta zaštite intelektualnog vlasništva cjepiva protiv COVID-19. Ursula von der Leyen, predsjednica Komisije EU-a je najavila kako trenutno najhitnije je osiguranje dovoljnu opskrbu i ravnopravnu raspodjelu cjepiva, a ne imunitet intelektualnog vlasništva. Njena izjava je otkrila nerealnosti djelovanja američke administracije.
Foto: Visual People
Analitičari su tvrdili da uzrok trenutne globalne krize oko cjepiva nije intelektualno vlasništvo, nego „nacionalizam cjepiva“. Američka administracija je, citirajući „Zakon o obrambenoj proizvodnji“(Defense Production Act), naložila proizvođače da trebaju prvo izvršiti domaće narudžbe. Skoro 100% američkih cjepiva nudi u toj zemlji, a vrlo mali dio je za izvoz Meksiku ili Kanadi. To je uzrokovalo da bogate zemlje su prekomjerno sakupljale neobičnu veliku količinu cjepiva, a siromašne zemlje nikud ne bi došle do cjepiva. Na internetu su korisnici prokomentirali: „gospodinov izgled, đavolsko djelovanje, i to su SAD.“
Što još zločestije, SAD dosljedno zabranjuju izvoz potrebne sirovine za proizvodnju raznovrsnih cjepiva, što predstavlja tešku prepreku za globalnu borbu protiv pandemije. Već u prošlom mjesecu je Adar Poonawalla, CEO „Instituta za serum u Indiji“(Serum Institute of India), najvećeg proizvođača cjepiva u Indiji na društvenim mrežama se javio američkom predsjedniku Joeu Baidenu, moleći ga da otkaže zabranu u izvozu sirovine njegove zemlje da bi se povećao kapacitet proizvodnje cjepiva.
Foto: Visual People
Nasuprotno, već u prošlom svibnju je kineska strana cijelom svijetu najavila da će kinesko cjepivo, nakon uspješnog razvijanja i početka upotrebe, postati javno dobro svijeta. Do sada je kineska strana već donirala cjepivo za 80-tak zemalja u razvoju, i izvozila za 50-tak zemalja. Istovremeno, kinesko cjepivo je kvalitetno s udobnim cijenom, lako za skladištenje, čime je praktično pomoglo zemljama u razvoju u dostupnost i pristupačnost cjepiva.
Nedavno je Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila cjepivo kineskog Sinopharma u list za hitnu upotrebu, što podrazumijeva da će kinesko cjepivo u suštinskom smislu uslužiti cijelom svijetu. Kako je Gauden Galea, predstavnik SZO-a u Kini smatra, to je uspjeh kao miljokaz koji će promicati i druge proizvođače da slijedi korak Kine, i doprinese svjetskoj borbi protiv pandemije cjepivom.
