P: S obzirom na 20. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa između dviju država, kako biste ocijenili suradnju kineskog i hrvatskog naroda?

Kada govorimo o gospodarskim odnosima, potencijal suradnje u tom segmentu nije do kraja iskorišten. Hrvatska je zainteresirana za razvoj i uspostavljanje suradnje s kineskim partnerima kroz sasvim konkretne razvojne projekte koji su dio Programa ove Vlade te smo ih u nekoliko navrata predstavili kineskim delegacijama.

P: Premda smo dosta toga naučili jedni od drugih što bi trebalo učiniti da se poveća trgovinska razmjena?

Moramo stvoriti povoljno ozračje i okružje za strane ulagače, potrebna su nam strana ulaganja, posebice u energetiku industriju i proizvodnju te u gospodarske grane koje otvaraju nove proizvodne pogone i potiču rast zapošljavanja.

Kinesko gospodarstvo jedno je od vodećih tranzicijskih gospodarstava u svijetu, s preko 13% udjela u ukupnom BDP-u svijeta i 6% udjela u svjetskom izvozu.

Cijela Europa ima oko 450 milijarda dolara vrijednosti robne razmjene s Kinom od a Hrvatska samo oko 1,5 milijarda. Disbalans je golem. Izvozimo robe u vrijednosti 60 milijuna dolara, ostalo je uvoz.

P: Što bi prema vašem mišljenju Hrvati trebali naučiti od Kineza i obrnuto?

Kinezi imaju nevjerojatne ljudske, financijske i organizacijske potencijale i samim time Kina ima ogroman značaj u gospodarstvu i financijama na svjetskoj razini.

Hrvatska ulaskom u Europsku uniju 2013. godine stječe još povoljnije uvjete za privlačenje stranog kapitala te u tome mora prepoznati šansu koja se otvara i koju treba početi realizirati odmah. Kineska poduzeća će naći interesa za ulaganja u Hrvatsku, a Hrvatska pak ima razloga da bude odredište kineskih poduzeća, što će zasigurno implicirati dodatno povećanje trgovinske razmjene.

P: Bili ste u Kini? Kakve su vam impresije?

Nisam bio u Kini, a volio bih posjetiti tu zemlju.

P: Na kojim biste područjima rado surađivali s Kinom?

Kao što sam spomenuo, zainteresirani smo za razvoj i uspostavljanje suradnje s kineskim partnerima kroz sasvim konkretne razvojne projekte; pored klasične trgovine, turizma i potrebe za povećanjem izvoza roba, potrebno je poticati zajednička ulaganja, zajedničku proizvodnju, transfer tehnološkog znanja i iskustva te zajednički nastup hrvatskih i kineskih tvrtki na trećim tržištima.

P: Nedavno ste ugostili predstavnike kineskog parlamenta o čemu se razgovaralo tijekom sastanka?

Istaknuli smo nedovoljno iskorišten potencijal suradnje dviju zemalja, te predstavili projekte koji bi mogli biti interesantni kineskim tvrtkama.

Mogućnosti za gospodarsku suradnju su ogromne, a naglasak je na infrastrukturnim projektima poput pruge Rijeka - Budimpešta, za koju su kineske tvrtke već pokazale interes. Riječku luku vidim kao kineska gospodarska vrata u Europu.

Dvije trećine izvoza iz hrvatskih luka odlazi na Daleki istok, a mi želimo da se on poveća šest puta. Samo tri posto uvoza iz Kine pokrivamo izvozom, tako da tu postoji veliki prostor za rast i uravnoteženje tog nesrazmjera.

Postoji mogućnost suradnje i u segmentu autocesta, ali i novih projekata i zajedničkog nastupanja na trećim tržištima , npr. mogućnosti gradnje hidrocentrala u regiji gdje naše tvrtke imaju već reference i iskustva.

Ukoliko se postignu dogovori o suradnji na projektima, pogotovo ako se radi o velikim investicijama, trebaju se formirati timovi s obje strane koji bi pratili procese u svim fazama provedbe.