Blagdan proljeća, kineska Nova godina, po predaji koju je prihvatio građanski stalež, ima povijest dužu od 4000 godina. Po kineskim narodnim običajima, Blagdan proljeća počinje 23. prosinca po lunarnom kalendaru, a završava se Blagdanom fenjera, tj. 15. siječnja po lunarnom kalendaru, i traje oko tri tjedna. U tom periodu su dani 30. prosinac, na kineskom jeziku chusi, i 1. siječanj najsvečaniji.

U raznim krajevima Kine postoje različite tradicije i običaji, ali je svugdje isti običaj da cijela obitelj zajedno večera a potom zajedno provede noć chusi—30. prosinca. U južnoj Kini, na svečanoj večeri uoči Blagdana proljeća se služi oko 10 jela, među kojima su obvezno zastupljeni sir od soje tj. doufu, i riba. Razlog za to je što na kineskom jeziku izgovor te dvije riječi podsjeća na riječ bogatstvo. U sjevernom dijelu Kine ljudi uglavnom jedu jiaozi, jelo koje je napravljeno od pšenišnog brašna i mesa. Kineska tradicionalna jela tijkom proslave Blagdana proljeća su ona koja simboliziraju sreću i zajedništvo obitelji, kao što su niangao i tangjuan.

Postoji tradicija da u noći zadnjeg dana odlazeće godine ljudi ne spavaju, kako bi pozdravili susret nove i stare godine. Pred ponoć ljudi pale vatromet kako bi proslavili doček Nove godine, a u ponoć nebo biva osvjetljeno vatrometom, što umnogome doprinosi svečanom raspoloženju.

Uobičajeno je da su 1. siječanj, po lunarnom kalendaru, svi članovi obitelji obučeni u svečanu odjeću, dočekuju goste ili odlaze u posjet prijateljima i rođacima. Ako je u prethodnoj godini bilo nekih nesuglasica među prijateljima i rođacima, prilikom čestitanja Proljetnog festivala te nesuglasice bivaju međusobno oproštene i zaboravljene.

Aktivnosti tijekom proslave Blagdana proljeća su raznovrsne: prikazivanje filmova sa sretnim završetkom, lijepljenje chunliana, tj. novogodišnjih poruka koje se stavljaju na vrata, paljenje fenjera i drugo. Pored ovih običaja, putovanje je postalo sve popularnije među Kinezima.