Posljednih godina, jedna knjiga u Kini je vrlo popularna među mladim ljudima, a govori o novom fenomenu - godini predaha.

Godina predaha se najprije pojavila u zapadnim zemljama, a označava godinu dana prekida, obično između srednje škole i fakulteta (ili fakulteta i zapošljavanja), a tijekom koje mladi ljudi putuju širom svijeta i/ili volontiraju u raznoraznim udrugama sa ciljem da „bolje upoznaju svijet i sebe same smjeste u taj isti svijet. "

U današnjoj emisiji ćemo pričati o godini predaha, ujedno Vam predložiti pet najpopularnih destinacija za godinu predaha. Bit će zanimljivo.

Fenomen Godina predaha se uvelike uvriježio u zapadnim zemljama, a označava godinu dana prekida obično između srednje škole i fakulteta (ili fakulteta i zapošljavanja), u kojima mladi ljudi putuju širom svijeta i/ili volontiraju u raznoraznim udrugama.

Štoviše, prekidanje karijere se vrlo često naziva «godina dana prekida u odrasloj dobi

Godina predaha je povijesno započeo nakon drugog svjetskog rata, kada su vlade zapadnih zemalja odlučile kako je potrebno da se mladi kulturno povežu kroz putovanja. Međutim, pravi procvat ovoga fenomena nastao je sa hipi generacijom 60-tih i 70-tih godina, koja je koristila godinu dana ili više (neki se nikada i nisu vratili!), kako bi putovala u Indiju, Nepal, i ostale egzotične azijske zemlje. 1967. godine Nicholas Maclean-Bristol osmislio je fundaciju pod nazivom Project Trust koja je mlade ljude slala na volonterske projekte u Africi. Na taj način stvorena su dva bitna elementa u godini pauziranja – putovanja i volontiranja. 1973. godine Britanac Tony Wheeler, proputovao je Aziju, i u nedostatku dobrih turističkih vodiča za mlade ljude, napisao prvi takav uradak pod nazivom «Jeftino putovanje kroz Aziju», započevši na taj način seriju super popularnih Lonely Planet vodiča za putnike širom svijeta.

Iako se hipijevska generacija smirila krajem 70-tih i početkom 80-tih godina i okrenula namicanju materijalnih dobara te stvaranju karijere, njihova djeca postala su novi konzumenti neovisnih putovanja i volontiranja širom svijeta, kako u mladim danima tako i u godinama karijere. Štoviše, ako je suditi po napisima danas obje generacije (baby boom i generacija X) koriste pauze u karijeri kako bi radili ono što žele.

U Hrvatskoj fenomen godine dana pauziranja između srednje škole i fakulteta nikada nije zaživio u toj mjeri kao primjerice u Zapadnoj Europi. U našoj kulturi je uvriježeno «kovati željezo dok je vruće», tj. nakon srednjoškolskih klupa upisati faks i zaposliti se što je prije moguće. No mnogi hrvatski roditelji hipi-generacije usadili su u svojoj djeci želju za «kvalitetom» prije nego za «kvantitetom» života. Mi se samo nadamo da će im hrvatske prilike dozvoliti mogućnost za pauzama u karijeri kojima bi ostvarili sami sebe.