Qin Shihuang je prvi imperator koji je objedinio Kinu 221. godine prije naše ere. Vladao je Kinom 37 godina i učinio puno velikih stvari. Standardizirao je zakone, jedinice za dužinu, težinu i zapreminu, novac, kinesko pismo i izgradio Kineski zid . Poput ostalih povijesnih osoba, on je pravio greške, kao što je spaljivanje knjiga i zakopavanje živih učenjaka. Njegov carski dvorac je bio vrlo luksuzan i u ratnom požaru odavno nestao. Međutim, u povijesnim spisima se vidi da je njegov podzemni dvorac bio neviđeno luksuzan muzej s draguljima od nacionalne vrijednosti. U izgradnji ovog podzemnog muzeja,on je angažirao 720 tisuća radnika i izgradnja je trajala 37 godina.
U knjigama poznatih kineskih povijesničara ističe se zakljačak da je ovaj podzemni dvorac sasvim uništen, a kod onih suvremenih postoji više verzija o tome da li je mauzolej sačuvan. Jedni kažu da je prije dva milenijuma maozolej otkopao i opljačkao vođa seljačke bune Sjan Ju, a da je zatim nepažnjom pastira spaljen. Drugi tvrde da je sačuvan. Jednom riječju, to je još zagonetka. Posle dugogodišnjeg znanstvenog istraživanja, kineski arheolozi zaključili su da mauzolej imperatora Qin Shihuanga uopće nije oštećen. Oni ističu da su nanosi zatrpani iznad mauzoleja slagani sloj po sloj i da probne bušotine pokazuju da su slojevi cjeloviti i lijepo nabijeni i da nisu otkriveni nikakvi ostaci otkopavanja. Ogromna humka iznad mauzoleja još uvijek je visoka preko 50 metara, a obim joj je veći od 1700 metara. Arheolozi su oko mauzoleja napravili desetine tisuća bušotina i izvadili uzorke koje pokazuju da pravougaoni mauzolej, zid od plave opeke koji ga okružuju i prilaz stoje onako kakvi su bili. U proljeće 1974. godine su tamošnji seljaci kopali bunar i slučajno otkrili figure vojnika i konja od terakote iz doba dinastije Qin koji su kao podzemna vojska spavali već više od dva milenijuma. Krajem 1980. godine zapadno od mauzoleja, otkopane su dvije luksuzno ukrašene brončane kočije s konjskom zapregom. Na njima je potpuno sačuvan 3461 predmet od bronze, zlata i srebra.
Nalazište kočija je direktno povezano s prilazom grobnici i podzemnom dvorcu. Da je podzemni dvorac razrušen ili spaljen, ne bi bilo takvih kočija. U povijesnim spisima piše da je u mauzolej sipana velika količina žive. Prema procjenama stručnjaka, površina humke iznosi preko 125 000 kvadratnih metara. Tu postoji zona s velikom količinom žive, na površini od 12 tisuća kvadratnih metara. Koncentrat žive u zemlji ove zone 280 puta je veći nego drugdje. To se tumači isparavanjem žive iz mauzoleja, jer u zemlji ima previše žive. Ta pojava je isključivo djelo ljudskih ruku, a ne prirodno nalazište žive. Prema brojnim arheološkim rezultatima i znanstveno-tehničkim ispitivanjima, arheolozi tvrde da će ukoliko se ispostavi da je podzemni dvorac mauzoleja imperatora Qin Shihuanga dobro sačuvan, njegov doprinos biti neprocjenjiv. Treba istaći da nije daleko dan kada će početi sistematsko znanstveno otkopavanje ovog mauzoleja i kada će s njega biti skinuta duga tajna. Vjerovatno će mnogo ljudi postaviti sljedeće pitanje: Zašto je u ovom mauzoleju koncentrirano tako velika količina žive? Pa zato što živa simbolizira teritorij rijeke i jezera koji su bili pod kontrolom ovog imperatora.
Uredila: Cai Ruijun
